"Bolje ikad nego nikad? SAD i Evropa konačno pokazuju znakove buđenja u vezi opasnosti s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Kriza dubokih korijena dramatično je eskalirala, a glavni predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt upozorio je da bi se zemlja uskoro mogla raspasti. On je opisao 'veoma realnu' mogućnost izbijanja sukoba, 26 godina nakon što je Dejtonski mirovni sporazum okončao rat koji je odnio 100.000 života uključujući i masakr muškaraca i dječaka u Srebrenici, najgori zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata", piše The Guardian.
Navodi se da od tada Bosnu i Hercegovinu čine Republika Srpska i Federacija BiH te da lider bosanskih Srba Milorad Dodik, negator genocida, godinama radi na secesiji RS-a.
"Ograničeno međunarodna reakcija ga je ohrabrila. Kao odgovor na uvođenje zakona o negiranju genocida od strane prethodnog visokog predstavnika, Dodik prijeti da će napustiti državne institucije – uključujući nacionalne oružane snage. Ovo bi bila, kako je Schmidt primjetio, secesija bez formalnog proglašenja nezavinosti. Stvaranjem nove vojske bosanskih Srba, ona bi oživjela i samo sigurnosnu instituciju odgovoru za genocid. Dodik je rekao da će protjerati bosanske trupe iz Republike Srpske i da će ga, ako bude potrebno, podržati njegovi 'prijatelji", ističe se u tekstu.
List naglašava da je ranije visoki predstavnik koristio značajna ovlaštenja kako bi držao političare pod kontrolom, ali je njegova pozicija godinama slabljena. Dodaje se da je pozicija Schmidta dodatno potkopa izostavljanjem spominjanja kanaclarije visokog predstavnika u rezoluciji kojom je produžen mandat trupama EUFORA u BiH.
"Širi kontekst predstavlja smrt evropskog sna. Odbijanje Emanuela Macrona da se nastavi proširenje Evropske unije i ignorisanje upozorenja o opasnostima odstupanja od datog obećanja Zapadnom Balkanu bio je razoran udarac, a nedostatak koherentnosti i stabilnosti u Evropi ga je dovršio. To je ostavilo malo toga za ponuditi kao alternativu nacionalizmu. Dodik je dobio podršku mađarskog premijera Viktora Orbana. Osim toga, Rusija i, u manjoj mjeri, Kina, pa čak i Turska imaju sve veći utjecaj. Usred političke i ekonomske stagnacije, mnogi građani jednostavno odlaze", navodi se.
Dodaje se da je Schmidtov izvještaj usmjerio fokus na trenutnu krizu te se ističe da je angažman SAD od ključnog značaja
"EU je u velikoj mjeri prigušena, a glasnija Velika Britanija više ne može iznutra djelovati. SAD su sankcionisale Dodika 2017. godine zbog ometanja implementacije mirovnog sporazuma. Ono što je sada potrebno su snažne sankcije protiv njegovog kruga ljudi, ukidanje pristupa evropskim tržištima i bankarstvu. Međutim, sa zakašnjenjem, vlade bi također trebale eksplicitno izraziti svoju podršku Schmidtu i uvjerenje da je Dodik odgovoran za ovu krizu. Zapad bi trebao jasno staviti do znanja da će svaki pokušaj nasilja biti dočekan pojačanjem međunarodnih snaga, a NATO će obaviti posao ako EU nije u mogućnosti, kao što je navedeno u Dejtonskom sporazumu. EU bi se također trebala zapitati kakvu nadu može ponuditi Bosni", navodi se.
Paradoksalno, zaključuje The Guradian, za Bosnu i Hercegovinu najbolji scenario bi bio postepeno pogoršavanje situacije jer bi međunarodnu zajednicu to podstaklo da reaguju.
