Njihove akcije su dobrovoljne ali i novac koji im je potreban za funkcionisanje izdvajaju iz svojih džepova. Da bi riješili svoje probleme kažu da im je potreban zajednički nastup, formiranje GSS-a Bosne i Hercegovine, ali i Zakon o Gorskoj službi spašavanja BiH.
Prije više od tri godine, hrabri pripadnik Gorske službe spašavanja Armin Škandrić spasio je život Anisi Šerak.
"Njena kosa je pala preko lica. To je bilo pomiješano zajedno sa zgrušanom krvi sa grudvama snijega. Ona je treptala, što je meni dalo znak da li me vidi. Osoba je bila u velikom stanju šoka", kazao je tada Škandrić.
Anisa se u međuvremenu potpuno oporavila i želi pomoći GSS-u. Idejom koja je u začetku, želi sa svima podijeliti svoje iskustvo i pozvati sve da online donacijama pomognu onima koji su spasili njen život, da mogu spasiti i druge.
"Ja znam da nije bilo njihove požrtvovanosti i njihove volje i silne želje da me spasu. Jer su oni mene spasili tek iz drugog pokušaja. Ja ne bi danas bila ovdje i razgovarala s vama", kazala je Šerak.
U BiH trenutno postoji 4 GSS-a, u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i GSS u BiH. Njihov glavni problem je nedostatak materijalnih i novčanih sredstava za rad, jer sve rade dobrovoljno, bez finansijske pomoći države. Za njih ne postoji novac iz budžeta, malo pomoći dobijaju sa opštinskih i kantonalnih nivoa, registrovani su kao udruženja, a Zakon o zaštiti i spašavanju BiH skoro da ih i ne prepoznaje.
"Mi smo pokušali u startu 2012. napraviti savez koji se zove "GSS BiH". Onda dvije godine pokušavali smo da ga registriramo i naišili smo na te otpore koji su političkog ili ne znam kakvog više karaktera. I onda smo riješili pravno ta se ta organizacija zove "GSS u BiH" i to je tada bilo rješivo na taj način", kazao je Zdenko Marić predsjednik GSS u BiH.
Gorske službe spašavanja FBiH, RS-a i Brčko Distrikta potpisale su sporazum o saradnji koji je trebao biti začetak priče o njihovom jedinstvenom formalno-pravnom nastupu. Sve se radilo posredstvom Sektora za zaštitu i spašavanje iz kojeg kako tvrde su spremni pomoći, ali tek kada se GSS-ovci međusobno dogovore. Tadašnji sporazum je potpisan, ali dan nakon toga, zatraženo je povlačenje sporazuma.
"Da bismo onda dobili kasnije zamolbu od kolega iz GSS RS-a da se ne publikuje ta vrsta potpisvanja ugovora. Jer su zaboravili na potrebu provođenja određenih procedura unutar RS-a koje dijelom imaju i politički karakter", pojasnio je Samir Agić iz Sektora za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH.
"Ja sam bio lično protiv toga. Jer nije sve provedeno u skladu sa statutima GSS-a i sa stanicama. Nismo održali sve sastanke koje smo trebali da održimo. Da svaka stanica donese odluku jesmo li za to ili ne. Onda su dovjica ljudi sjeli mimo svega toga dogovorili i potpisali", kazao je Miro Kalem iz GSS Republike Srpske.
Iz RS-a žele da se ozbiljnije poradi na navedenom sporazumu, te da u GSS-u postoji mnogo onih sklonih manipulacijama, koje su političke prirode. Ali, svi se slažu da je BiH potreban Zakon o Gorskoj službi spašavanja, koji bi unaprijedio njihovo stanje i donio im beneficije poput toga da su osigurani na terenu, da su finansirani iz budžeta, ali bi im riješilo još jedan problem.
"Definisati će se to da ljudi koji su volonteri, koji rade svoje poslove, studenti. Da imaju mogućnost da izađu sa svog posla, kako je to u zemljama regiona i Evrope, koje imaju Zakon o GSS-u. Da mogu izaći s posla da to poslodavcu neko refundira. Da poslodavac ne pravi problem kad član GSS-a izađe na intervenciju", kazao je Dženadin Veladžić iz GSS Federacije BiH.
Intervencije heroja iz sjene traju već 65 godina. Dobrovoljno i samoincijativno su spasili su do sada stotine života širom Bosne i Hercegovine. A sve što im treba jeste zakonska regulativa i finansijska pomoć države.
Piše: Semir Mustafić
