U pismu koje su potpisali članovi Zelenih Tineke Strik, Thomas Waitz, članovi Socijaldemokrata Tanja Fajon i Dietmar Koster te grupe Obnovimo Evropu Klemen Grošelj i Ilhan Kyuchyuk, govori se o trenutnim problemima u BiH koji se odnose na izmjene Ustava BiH, Izbornog zakona te priča o disoluciji države.
"Kao što znate, Bosna i Hercegovina je država čiji su građani pretrpjeli previše pod kampanjom etnonacionalista devedesetih godina. Pažljivo pratimo vaše izjave gdje govorite da je vrijeme da se BiH iz Dejtona pomakne prema Briselu i ostavi iza sebe etničke podjele, segregaciju i diskriminaciju svih onih koji se ne identificiraju kao dijelovi tri etničke grupe. Podržavamo ideju da BiH napravi veliki korak na svom evropskom putu te da vrlo brzo postane zemlja kandidat za EU", navodi se na početku pisma parlamentaraca.
Šest parlamentaraca ističe kako podržavaju zahtjeve koje je EU postavila pred BiH, ali da brine ponašanje ove organizacije prema drugim problemima u državi.
"Podržavamo ideju da Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 zahtjeva iz prioriteta EU kao preduslov za sticanje kandidatskog statusa. Međutim, ovo pismo šaljemo zbog toga što smo zabrinuti ulogom kakvu Evropska unija ima trenutno u BiH. Naša zabrinutost se odnosi na stav Evropske unije o pregovorima oko Izbornog zakona o kojima se govori posljednjih nekoliko sedmica i mjeseci", navodi se.
Istakli su kako je Evropska unija do sada razgovore o izmjenama Izbornog zakona potencirala isključivo sa dvije političke opcije što je potpuno pogrešan pristup.
"Primijetili smo da Evropska unija potencira razgovore o ovoj temi sa određenim političkim akterima, prije svega dvije političke partije koje slove za predstavnike dva od tri naroda u Bosni i Hercegovini. Ovo je pristup s kojim se ne slažemo s obzirom da ovakav pristup predstavlja rizik za političku stabilnost države i njene budućnosti. Prema našem mišljenju, reforme koje imaju dalekosežne posljedice na stanovnike i politički sistem, kao što su ustavne i izborne reforme, moraju biti dio razgovora sa svim političkim partijama kao i sa civilnim sektorom i nevladinim organizacijama", mišljenja su parlamentarci.
Nastavkom ovakve prakse, kako ističu, rizikuje se trajna destabilizacija BiH.
"To podrazumijeva da razgovori iza zatvorenih vrata mogu biti izuzetak, a ne praksa ili pravilo. Nažalost to nije slučaj i do sada Evropska unija nije uspjela pokrenuti transparentan dijalog sa svim političkim opcijama i građanskim sektorom. Nastavkom ovakve prakse rizikujemo ne samo stabilnost Bosne i Hercegovine već i kredibilitet Evropske unije kao aktera u političkoj sceni regije", stoji u pismu.
Ističu kako se ovakav način rada mora promijeniti.
"Prema našem mišljenju, ovakav princip rada mora se pod hitno promijeniti. Moramo biti jasni i reći da Evropska unija podržava pluralitet, inkluziju i otvorenost za sve političke procese. Zbog toga, potrebno je osigurati da Centralna izborna komisija BiH postane punopravni član Interresorne radne grupe. Opozicione stranke također moraju učestvovati u procesu reforme Izbornog zakona i aktivno učestvovati u svim diskusijama između međunarodne zajednice i lokalnih aktera", naglašavaju parlamentarci.
"Osim toga, zabrinuti smo i o druga dva pitanja. Mediji su izvještavali da je do sada fokus Evropske unije kada je riječ o izmjenama izbornog zakona bio na reformama izbornog zakona u smislu problema koji se odnose na predstavljanje Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, te odlukama Ustavnog suda BiH.Prema našem mišljenju, takav pravac nije u skladu sa preporukama OSCE-a i Venecijanske komisije", stoji u pismu šest evropskih parlamentaraca.
U pismu se također naglašava kako bi prioritet Evropske unije, ali i BiH trebali biti rješavanje problema na koje je ukazao Evropski sud za ljudska prava.
"Također, zabrinuti smo i zbog načina na koji se određuju prioriteti rješavanja problema. Prema našem mišljenju, jedan od prioriteta koji se odnosi na ustavne i izborne reforme jeste implementacija presuda Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava", rekli su.
Šest parlamentaraca istaklo je kako trenutna priča o izmjenama Izbornog zakona nije u skladu s prioritetima koje je Evropska unija odredila za Bosnu i Hercegovinu.
"Mi dijelimo iste ciljeve. Želimo da svi koji odlučuju krenu naprijed u provođenju reformi bez daljnjeg odgađanja provedbe. Uzevši navedeno u obzir, sada je od velikog značaja da Evropska unija uspostavi parametre u zemlji i jasno pokaže gdje se tačno pregovori kose sa 14 prioriteta Evropske unije. Trenutno, mišljenja smo da ovakve izmjene Izbornog zakona predstavljaju veliki rizik te da su kontradiktorne sa 14 prioriteta EU. Izmjene izbornog zakona ne smiju dovesti do dodatnih etničkih ili teritorijalnih podjela unutar BiH.
Na kraju, parlamentarci su se osvrnuli i na posljednja dešavanja i priče vezane za nezvanične diplomatske dokumente koji su izazvali brojne reakcije na području Zapadnog Balkana.
"Izražavamo zabrinutost i zbog posljednjih priča o non paperima koji pozivaju na disoluciju Bosne i Hercegovine, a koji potječu i od neki zemalja koje su članice Evropske unije. Očekujemo da se Evropska komisija i EU ograde od ovakvih priča i jasno i javno poruče kako su protiv ovakvih ideja koje ugrožavaju budućnost BiH i stabilnost Zapadnog Balkana", stoji u zaključku pisma
