Anesa Agović iz Centra za društvena istraživanja Global Analitika kaže kako naša država ne može uticati na problem s migrantima, te kako je analiza koju su već radili kazala da je značajna tema u svemu tome sekuritizacije migrantske situacije.
"Kada se sekuritizacija zadrži unutar struke, odnosno kada preventivne aktivnosti i kontramjere pravovremeno realizuju nadležne sigurnosne institucije, onda tu nema većih grešaka. Međutim, kada elemente sekuritizacije migrantske krize nameću nedobronamjerni političari, odnosno koriste to stanje za svoje kratkoročne političke ciljeve ili kada pojedinci i grupe s kriminalnim namjerama koriste migrantsku situaciju da bi se obogatili, onda je to već potencijalni problem. Evidentno je po posljednjim dešavanjima vezanim za migrantsku situaciju, da je upravo taj sigurnosni aspekt vrlo izražen kroz više segmenata tako da je opravdan stav da je migrantska situacija novi sigurnosni izazov za institucije Bosne i Hercegovine. S ovim brojem migranata koji trenutno borave na prostoru BiH, nadležne institucije se ipak uspješno nose, pored niza teškoća, od nedostatka personala u Graničnoj policiji, preko nedostatka hrane i zdravstvene zaštite za migrante, do nedovoljnih smještajnih kapaciteta. Postavlja se pitanje kako će se odvijati stvari u budućnosti, a to je ono što smo već naglasili, da Bosna i Hercegovina ne može uticati da li će biti nastavljeno korištenje migrantske rute koja ide preko teritorije BiH", smatra Agović.
Vezano za korišenje terminologije, Agović kaže kako je migrantska situacija u BiH u više navrata sadržavala pokazatelje koji su upućivali na to da se radi o kriznoj situaciji.
To su prije svega pokazatelji koji su govorili o povećanom i nekontrolisanom prelasku većeg broja migranata preko državne granice, naročito u početnoj fazi, dok su nadležne institucije bile nedovoljno spremne. Zatim situacije u kojima su migranti učestvovali u narušavanju javnog reda i mira. Ostale situacije koje su vezane za migrante ipak nemaju elemenata krize, te se nebi ni mogli nazvati migrantskom krizom, što u konačnici nije toliko značajno pitanje.
Odgovornost se ne može delegirati
Popriličan je haos u nadležnostima, Granična policija je optužila IOM, oprečne tvrdnje su oko tih tema. Zanimalo nas je ko je zapravo i koliko odgovoran...
"Prije bi se moglo reći da je haos u adekvatnoj realizaciji mjera i aktivnosti na terenu za koje su zadužene nadležne organizacije, nevažno da li su državne institucije ili međunarodne organizacije. Vezano za optužbe GP BiH o nedovoljnom angažmanu Međunarodna organizacija za migracije (IOM-a), nema razloga da se ne vjeruje izvještajima GP, jer oni su samo evidentirali da neke informacije koje je IOM objavio nisu tačne, vezano za smještaj migranata, ali i za prisustvo službenika IOM na licu mjesta među migrantima. Pripadnici GP ipak podnose najviše napora na terenu, mada je dosta i volontera iz nekih drugih NVO, kao i samih građana koji su na terenu i pomažu migrantima. Za odgovornost je važno reći da se ona ne može delegirati, znači zna se za koje segmente je odgovorno Vijeće ministara BiH, Ministarstvo sigurnosti, GP, a važećim sporazumima ili ugovorima s državnim organima je precizirana i odgovornost IOM-a", kaže Anesa Agović.
Po izvještajima s terena, te na osnovu informacija koje imamo u nevladinom sektoru, nastavlja ona, osnovni problemi oko (ne)poduzimanja adekvatnih mjera leže u činjenici da su i državne nadležne institucije i IOM zakasnili sa odgovorom na nova dešavanja sa migrantima.
"Tako su se doveli u situaciju da reaguju posljedično, kako nastane neki problem. Ako znamo da su migranti odabrali područje Unsko-sanskog kantona, kao najpodesnije za prelazak granice BiH i da preko Hrvatske idu dalje u EU, a to znamo i preko medija, jer sami migranti su to govorili i prije godinu dana, onda su trebale i državne institucije i IOM imati planove za takav razvoj situacije. Zato su važni ti razgovori s migrantima, tako možemo lakše znati njihove namjere, ali i imati neke informacije o budućim dešavanjima na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, iz tog razloga je važno angažovanje NVO u radu sa migrantima, ali i sa lokalnom zajednicom. Po onome što sada vidimo, u ovom segmentu je više zakazao IOM, nisu predvidjeli neke stvari, a morali su", kazala je.
15 miliona eura
Kaže kako su već ranije iz nevladinog sektora naglašavali važnost saradnje IOM-a s lokalnim nevladinim organizacijama, također napominjali i na neophodnost izrade adekvatnih procjena budućih dešavanja.
"IOM ima sredstva za to, ali iz njima poznatih razloga ne angažuju eksperte iz sigurnosne sfere, koji im mogu mnogo pomoći upravu u planiranju adekvatnih odgovora. Nije logično da recimo IOM angažuje eksperte za problematiku terorizma, da rade na istraživanju problematike migrantske situacije, ili da dodjeljuje angažmane ne vodeći računa o stručnosti ljudi, iskustvu, a daju prednost nekim manje važnim stvarima. Bojim se da ako se ne promjeni takva praksa, da će migrantska situacija poprimiti i neke druge oblike, koje je teže kontrolisati. Takođe, poznato je da je IOM, u stvari međunarodna organizacija za migracije i sam naziv kaže da je njihova osnovna misija bavljenje migrantskom situacijom, međutim IOM u BiH se prihvatio i kordiniranja i učestvovanja u realizaciji velikog projekta na prevenciji nasilnog ekstremizma. Za tu vrlo osjetljivu aktivnost, koja iskreno i nema baš neku direktnu vezu sa osnovnom misijom IOM-a, angažuju se kadrovski i drugi efektivi, odnosno IOM je dodatno opterećen, što se vjerovatno odrazilo na kvalitetno realizovanje ove obje vrlo važne i osjetljive oblasti-migracije i prevencija nasilnog ekstremizma. Tako da sada na terenu imamo stanje da u obe ove oblasti ima dosta prostora za kvalitetniji rad i bolje rezultate od trenutnih", kaže Anesa Agović.
Kada imamo informaciju, nastavlja Agović, da je samo EU dodijelila BiH oko 15 miliona eura za posljedice migrantske situacije, onda javnost sa punim pravom postavlja pitanja, da li se s tim sredstvima moglo spriječiti niz sadašnjih problema i nepoznanica.
"Sve procjene stručnjaka sa kojima kontaktiramo, ali i procjene nekih međunarodnih faktora u BiH idu u prilog pretpostavci da se iz korjena trebaju mijenjati politike i planovi koji idu u prilog rješavanja otvorenih pitanja i problema koji idu sa migrantskom situacijom", kaže ona.
Samozvani i instalirani stručnjaci
Zanimalo nas je kako to da ta IOM raspolaže glavninom sredstava koje su međunarodne institucije namjenile finansiranju aktivnost s migrantima u našoj zemlji, a ne kako je slučaj kod drugih zemalja, da državne institucije rasolažu tim sredstvima...
"Kada je riječ o finansijama, načinu dodjele, trošenju, određivanju nosioca aktivnosti koje se plaćaju, mi iz NVO sektora u BiH nemamo baš dovoljno informacija, niti nas ko konsultuje, pa je nezahvalno i govoriti o nečemu za šta nemamo dovoljno informacija. Odgovorno tvrdim da stručnjaci s kojima mi sarađujemo nisu naplatili ni jednu marku za svoj istraživački i drugi mukotrpni rad, rade to u interesu države i naše budućnosti. Međutim, vi imate ovdje samozvane ili instalirane stručnjake koji su strani državljani ili imaju dvojna državljanstva, koji sve gledaju isključivo kroz novac, tako da su upitne i njihove namjere, odnosno preporuke ili rezultati istraživanja, odnosno njihova dobronamjernost nije vidljiva. To stanje na terenu jasno pokazuje. Nezahvalno je komentarisati i kako državne institucije regulišu te odnose sa IOM-om i drugim međunarodnim donatorima, na koji način se finansijska sredstva dodjeljuju, kome i koliko. Prvenstveno jer i nemamo te informacije, ali i ne želimo da neprovjerenim podacima opterećujemo rad državnih institucija, vjerujemo da oni to rade savjesno i odgovorno", ocijenila je Anesa Agović.
Ona smatra kako je evidentno da treba poboljšati saradnju između svih aktera uključenih u rješavanje migrantske situacije, što uključuje i pravovremenu razmjenu informacija i donošenje kvalitetnih procjena budućih dešavanja.
"Zatim korištenje iskustava susjednih i drugih država, zajedničko i kordinirano djelovanje na terenu koje bi bilo rukovođeno iz jednog centra (tjelo sastavljeno od predstavnika državnih organa, stručnjaka za sigurnost, predstavnika IOM-a i NVO). Angažovanje stručnjaka i drugogo osoblja od strane IOM-a treba biti transparentno i shodno potrebama koje iziskuje situacija, a putem javnog poziva. Nastojati da se donirana sredstva troše namjenski i da se vodi računa o legalnosti provođenja svih nabavki i troškova, poštujući postojeće zakone koji tretiraju javne nabavke i finansijske tokove. Predložili bismo organizaciju događaja na državnom nivou u organizaciji IOM-a, gdje bi bili pozvani stručnjaci iz oblasti sigurnosti, zatim predstavnici uključenih nevladinih organizacija, lokalnih zajednica, predstavnici centara za socijalni rad, pripadnici sigurnosnih agencija, te da kroz radionicu ili neki drugi oblik rada, zajednički izrade potrebne procjene, analize i druge produkte koji bi bili od pomoći državnim institucijama u čijoj nadležnosti je situacija sa migrantima. Na taj način bi nadležne institucije, prije svega Ministarstvo sigurnosti BiH imalo više informacija u cilju donošenja neophodnih situacionih planova", zaključila je Anesa Agović iz Centra za društvena istraživanja Global Analitika.
