Hrvatska postaje sve atraktivnije odredište za državljane takozvanih trećih zemalja, ponajviše za državljanje Bosne i Hercegovine i Srbije, koji u velikim brojevima nadomještaju nedostatak domaće radne snage na nekoliko ključnih područja hrvatske privrede, uglavnom u turizmu, ugostiteljstvu i građevini.
Dok hrvatski državljani nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), od 2013. godine, masovno iseljavaju u države zapadne Evrope u potrazi za boljim uvjetima života i većim prihodima od rada, u Hrvatskoj sve više dozvola za rad dobivaju državljani takozvanih trećih zemalja, odnosno iz država koje nisu članice EU.
Prošla godina bila je u Hrvatskoj rekordna po broju izdanih dozvola za boravak i rad za strane radnike, a prema podacima hrvatskog MUP-a, najviše ih je izdano državljanima Bosne i Hercegovine, zatim Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije te Kosova.
Strani radnici i posebni punktovi
Kako je Hrvatska s 1. januara ove godine postala punopravna članica schengenskog prostora i eurozone, tako je postala još atraktivnija za rad i boravak stranim državljanima kojima je time olakšan odlazak u razvijenije države EU. Mnogi od stranih radnika nakon iskustva u Hrvatskoj odlaze u zemlje zapadne Evrope u potrazi za još boljim uvjetima rada.
Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP RH) otvorilo je posebne urede za strance u kojima im se izdaju radne, boravišne dozvole te osobni dokumenti koji su potrebni za legalan ostanak i rad u Hrvatskoj.
U Zagrebu je na adresi Savski gaj 13 otvoren jedan takav ured MUP-a na kojem se od zore stvaraju velike gužve jer strani radnici dolaze rano ujutro kako bi preuzeli redni broj za izdavanje dokumenata, nakon čega dolaze u određeno doba dana kako bi došli na red bez predugog čekanja.
Jedna od stranih državljanki koji čeka u redu na hrvatske dokumente je Iranka Fereshte Saheli, doktorica fizike koja je došla u Hrvatsku kako bi se pridružila svom suprugu u bračnom životu, ali i na radnom mjestu u Institutu Ruđer Bošković.
Naučnica Saheli čeka na red kako bi izradila hrvatsku ličnu kartu i pridružila se suprugu koji je u Hrvatsku iz Irana došao prije šest mjeseci, dok je ona sama stigla prije sedmicu.
Saheli je stekla titulu doktorice fizike, a namjera joj je na hrvatskom Institutu “Ruđer Bošković”, na kojem već radi njen suprug, odraditi dvije godine naučnog istraživanja na polju fizike.
“Iran sam sa suprugom napustila kako bih stekla dodatno iskustvo na području fizike kojim se bavim, ali u budućnosti se oboje planiramo vratiti u Iran, u Teheran, gdje sam rođena”, izjavila je Saheli.
Saheli je već boravila u nekoliko evopskih država, a prije povrataka u Iran jedina otvorena mogućnost za nju su, navodi, Sjedinjene Američke države (SAD).
Najviše radnika iz BiH
“Hrvatska je prelijepa zemlja, a Zagreb nema problem zagađenja kakav je prisutan u mnogim velikim gradovima”, kaže Saheli.
Prema podacima hrvatskog MUP-a, u prošloj je godini na hrvatskom tržištu rada novu dozvolu dobilo ili produžilo 124.121 osoba, što je za 42.166 više nego u 2021. godini.
U Hrvatskoj je u 2022. godini radilo 36.783 državljana BiH, 19.176 državljana Srbije, 12.222 Nepalaca, 10.053 Makedonaca, te 8.979 državljana Kosova.
Strani radnici dolaze i iz Nepala, Bangladeša, Indije, Filipina i Ukrajine.
Najveći broj dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj u 2022. godini izdan je za graditeljstvo (53.772), turizam i ugostiteljstvo (32.306), za industriju (16.932), sektor prometa i veza (7.336) te za poljoprivredu i ribarstvo (2.957). Najtraženija zanimanja su zidar, konobar, tesar, radnik visokogradnje i kuhar.
Za izdavanje dozvola za boravak i rad poslodavac i državljanin treće zemlje dužni su dostaviti putnu ispravu, dokaz da tražitelji dozvole nisu pravomoćno osuđeni za krivična djela, potpisani ugovor o radu te dokaz o nivou obrazovanja, kvalifikaciji kao i radnom iskustvu.
Foto:Ilustracija
