Prema Zakonu o radnim odnosima (ZDR-1) svaki zaposlenik koji na temelju ugovora o radu ostvaruje pravo na godišnji odmor ima pravo i na regres koji se ne smatra porezom niti porezom na dohodak do prosječne plaće.
Poslodavac je dužan radniku do 31. marta svake kalendarske godine donijeti rješenje o određivanju godišnjeg odmora s naznakom broja dana odmora na koje ima pravo.
Radnik koji ima pravo na dopust u pravilu ima pravo na regres, ali u nekim slučajevima to nije slučaj. O tome svjedoče i priče mnogih slovenskih radnika koji ne dobivaju puni regres.
U 2022. godini regres je veći nego u 2021. Regres u 2022. iznosi 1.074,43 eura. No, regres za godišnji odmor može biti i veći ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom poslodavca kod kojeg je zaposlenik u radnom odnosu.
I dalje se događa da zaposlenici ne dobiju isplaćeni regres. Kako zaposlenik može poduzeti ako mu poslodavac na ovaj ili onaj način povrijedi radna prava, otkrivamo u ovom članku.
Ko ima pravo na regres?
Prema Zakonu o radu, regres je pravo svakoga ko je u radnom odnosu na neodređeno ili određeno vrijeme i ima pravo na nju zajedno s godišnjim odmorom. Oporavak ne ovisi o dobroj volji vašeg poslodavca, već je to vaše pravo prema zakonu. Mnogi poslodavci isplaćuju regres za godišnji odmor u ratama ili uz kašnjenje, najčešće se pozivajući na probleme s likvidnošću u firmi. U iznimnim slučajevima, firmi se rok plaćanja može produžiti do 1. jula ove godine.
Kada imate pravo na puni ili proporcionalni regres?
Pravo na puni regres imate ako ste u firmi zaposleni najmanje godinu dana. Radnik koji u istoj godini promijeni posao ili sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem dobiva razmjeran dio prijašnjeg i novog poslodavca. Na iznos može utjecati i kraće radno vrijeme ili broj sati, što ne vrijedi u slučaju roditeljstva i bolesti, kada imate pravo na puni regres.
Osoba koja je na porodiljnom dopustu ima pravo na 100% isplatu regresa za godišnji odmor, pod uvjetom da je u radnom odnosu za vrijeme trajanja dopusta. Tako je i s bolovanjem i istim stanjem. Ako se ovaj uvjet – radni odnos – prekine za vrijeme odsutnosti, radnik ima pravo na razmjeran dio regresa za godišnji odmor. To je 1/12 za svaki mjesec ugovora o radu u kalendarskoj godini.
Kolika je kazna za neplaćanje?
Mnogi poslodavci tumače (ne)isplatu regresa na svoj način – u svoju korist, a na štetu radnika. Pravo na isplatu imao je zaposlenik kojemu nije isplaćen puni regres za godišnji odmor zbog bolovanja, pa je firma u prekršaju. Šta to znači? Za neplaćanje ili kašnjenje u plaćanju predviđena je kazna od tri hiljade do 20 hiljada eura, a mora je platiti firma koja krši zakon o radu. Radnik može prijaviti poslodavca inspekciji rada, gdje će pokrenuti odgovarajući postupak i izreći novčanu kaznu. Svoj regres može tražiti preko radnog suda, što košta.
Kada vodimo sudske sporove u potrazi za pravdom, obično shvaćamo da su troškovi pravne pomoći vrlo visoki. Neki odvjetnici naplaćuju prvi razgovor, pišu pisma tijekom zastupanja, daju savjete, podnose tužbe, sastaju se i prisustvuju raspravama. U svakom slučaju vrijedi sljedeće: troškovi koji bi se odbili za tarife sudskog postupka odn. odvjetnik, znatno su veći u odnosu na osiguranje pravne zaštite.
Poduzmite mjere na vrijeme
Mnogi se zaposlenici ne znaju dovesti u situacije da im poslodavac ne isplaćuje regres ili ih neopravdano otpušta, smanjuje im plaću, ne uplaćuje doprinose, vrši mobing i slično. Budući da si možda mnogi ljudi ne mogu priuštiti visoku cijenu traženja pravde, ne odustajte i nemojte se odreći svojih prava.
