Ukupan kreditni portfolio bankarskog sektora Federacije BiH na dan 30.9.2022. godine iznosi 16,2 milijarde KM, od čega 7,9 milijardi KM iznose krediti građana sa učešćem u ukupnim kreditima od 49 posto. U odnosu na kraj 2021. godine krediti građana povećani su za 4,4 posto.
Namjenska struktura kreditnog portfolija stanovništva bankarskog sektora Federacije BiH na kraju devetog mjeseca ove godine je bila: potrošna dobra (namjenski i nenamjenski krediti) - 5,6 milijardi KM, stambeni krediti - 1,6 milijardi KM, mali zanati i poljoprivreda - 0,3 milijarde KM i ostalo (kartično poslovanje) - 0,4 milijarde KM.
Tokom posmatranog perioda zaključno sa 30.6.2022. godine, ukupni krediti banaka u Republici Srpskoj iznose 5,8 milijardi KM i veći su za 74,9 miliona KM ili jedan posto u odnosu na kraj 2021. godine. Najveće učešće u ukupnim kreditima od 50,2 posto i dalje imaju krediti dati građanima koji iznose 2,8 milijardi KM i veći su za 110,9 miliona KM ili četiri posto.
Kod kredita građanima, krediti koji se odnose na opću potprošnju iznose 1,8 miliona KM, stambeni krediti 847 hiljada KM, a krediti za obavljanje djelatnosti 217 hiljada KM.
Berislav Kutle, direktor Udruženje bankara BiH, za Faktor je rekao da prema njegovom mišljenju potrošački krediti rastu iz tri osnovna razloga.
- Prvi razlog su mala primanja pa se investicioni krediti teško mogu uklopiti u budžet. Drugi razlog je složenost dokumentacije za stambene i ostale namjenske kredite, tako da dio tih kredita ide i u stambenu izgradnju. Treći, najopasniji razlog je to što se ti krediti dižu za proizvode koji nam ne trebaju, novcem kojeg nemamo pa se nakon toga stvara dugoročni problem. To nije slučaj samo sa potrošačkim kreditima nego i minusima na tekuće račune - ističe Kutle.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić pojašnjava da je ovo stanje, podizanja uglavnom potrošačkih kredita, očekivano i da je većim dijelom uzrokovano rastom inflacije.
- Direktni razlog tome je činjenica da je došlo do pada životnog standarda naših građana. Dakle, oslabljena je njihova kupovna moć i to je prije svega uzrokovano inflacijom koja je u ovoj godini posebno izražena. To znači da su građani, očekivano, primorani da kroz dizanje nenamjenskih potrošačkih kredita kompenziraju pad kupovne moći i da na taj način održavaju svoju tekuću potrošnju – objašnjava Čavalič.
Iako ističe da je ovo stanje očekivano, dodaje da naš bankarski sistem nije dobro jer je "previše bankocentričan, što znači da banke upravljaju sistemom i uglavnom su konzervativni, diktiraju uvjete poslovanja te su spremni više kredita dati fizičkim licima nego pravnim licima, u komparaciji sa nekim drugim razvijenim zemljama svijeta". Time se smanjuje potencijal naše privrede, a jača se potencijal građanstva, u smislu potrošnje.
Analitičar ističe da svaki kredit nosi određeni rizik za svako domaćinstvo, zbog čega se savjetuje unapređenje finansijske pismenosti koju generalno bh. društvo nema, ali da za to postoje i razlozi.
- Postoje historijski razlozi za to. Općenito, manje su mogućnosti za investiranje, za ekonomske i finansijske operacije u BiH. Zbog toga je vjerovatno historijski bila manja potreba da građanstvo donosi takve odluke, ako je npr. neko drugi u smislu politike, države donosio odluku za njih o ekonomskim pitanjima. Sada, u modernom vremenu, svako treba donijeti vlastite odluke na tržištu i tu se cijeni finansijska pismenost i ekonomska pismenost – objašnjava ekonomski analitičar Čavalić.
Foto: Ilustracija
