Predviđeno je – da se briše stavka postojećeg Zakona o oružju i municiji u Republici Srpskoj kojom je kao jedan od uslova za nabavljanje oružja kategorije B - “propisano da se protiv osobe ne vodi prekršajni postupak sa obilježijima nasilja”. Pojedini poslanici opozicije tražili su pojašnjenje, a nadležni obrazložili – samo se ukidaju administrativne barijere. Radi se o tehničkim poboljšanjima smatraju stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, prenosi N1.
"Navedene odredbe nisu ostvarile svoju svrhu u praksi, a istovremeno su građane izlagale dodatnom trošku i gubitku vremena", kazao je Srđan Obradović iz MUP-a Republike Srpske.
"Ako ovaj član, odnosno ovu tačku brišemo, znači li to da svi građani protiv kojih se vodi prekršajni postupak zbog nasilja mogu i dalje nabavljati oružje", upitao se Nedeljko Glamočak, poslanik SDS u NSRS.
Opozicioni poslanici stava su da izmjene trebaju biti sveobuhvatnije. Spornim smatraju značajno skuplju cijenu oružanog lista u Republici Srpskoj u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine. Nadležne su pitali – gdje je oružje koje su građani zbog toga predali MUP-u.
"Bilo je puno primjedbi građana - da je bilo i nedozvoljenih radnji u smislu neke preprodaje građanima u Federaciji BiH. To su neke informacije koje su dopirale do mene, a vi ćete reći – koliko su građani Republike Srpske tada predali oružja i da li je to cifra od famoznih 70 hiljada komada. Ja govorim samo ono što sam pročitao, da li je to moguće – ja ne znam", kazao je Ljubiša Krunić, poslanik PDP-a u NSRS.
"Oružje koje je predano Ministarstvu, predano je dobrovoljno. MUP RS nikoga nije prisililo da to preda. Na neki način je Ministarstvo izašlo u susret građanima da tako predaju to oružje da ih ne dovodio u situaciju da svjesno to zagube, zaturaju, predaju neovlaštenim licima. Oružje koje je predano je evidentirano, pregledano, jedan dio je bio za uništavanje jer nije bio u ispravnom stanju, nešto je preneseno u posjed MUP-a RS, a nešto je bilo na licitaciji, nije velika cifra. Nakon odredbi koje su omogućile vraćanje oružja i produženje roka – mali broj ljudi je, ja nemam tačan podatak koliko je oružja oduzeto, ali 70 hiljada nije sigurno. To je netačan podatak", istakao je Obradović.
Bosna i Hercegovina ima 12 zakona o oružju i municiji. Najveći problem njihova je neusklađenost sa relevantnim propisima Evropske unije.
"Imali smo obavezu usaglasiti se sa Direktivom iz 2008. kako bi zakoni bili komplementarni u skladu sa EU standardima. Nažalost, mi smo skoro deset godina potrošili da se ovi zakoni ujednače u om segmentu. U međuvremenu 2017. EU je donijela novu Direktivu tako da ćemo morati ponovo usklađivati zakone sa EU standardima", kazao je Denis Hadžović iz Centara za sigurnosne studije BiH.
U 2016. građani Bosne i Hercegovine posjedovali su oko 341 i po hiljadu legalno registrovanog oružja, a u 2017. nešto manje – oko 327 hiljada komada. U 2018. brojka je još niža, procjenjuje se – oko 278 hiljada komada. U Federaciji BiH građani posjeduju oko 169 i po hiljada, a u Republici Srpskoj oko 104 i po hiljade. No, alarmantne su procjene nelegalnog oružja u posjedu građana BiH – oko 830 hiljada. S tim oružjem počini se oko 90-99 odsto krivičnih djela.
