Građani Bosne i Hercegovine godišnje konzumiraju oko 43 kilograma mesa po osobi, što ih stavlja gotovo na samo dno regionalne liste.
Veće količine mesa jedu se u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, dok se iza BiH nalazi jedino Sjeverna Makedonija.
Stalna poskupljenja hrane sve teže pogađaju građane čija su primanja uglavnom ispod prosjeka. Mnogi od njih ističu kako cijene rastu gotovo svakodnevno, dok njihova kupovna moć sve više slabi. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za novembar 2024. iznosi 3107,50 KM, od čega se samo na hranu izdvaja 1372,50 KM.
Procjenjuje se da više od 18.000 osoba svakodnevno zavisi od javnih kuhinja, a mnogi pomoć dobijaju direktno na kućnu adresu. Međutim, značajan broj ljudi izbjegava potražiti pomoć iz osjećaja srama, dodatno otežavajući svoju situaciju. Bez tačnih podataka o socijalno ugroženima, pretpostavlja se da gotovo polovina djece i oko 80% penzionera u BiH živi u siromaštvu.
Hrana postaje luksuz i za one s redovnim prihodima, dok se siromašniji slojevi oslanjaju na osnovne prehrambene proizvode poput hljeba i tjestenine. Meso, mliječni proizvodi, voće i povrće sve češće ostaju van njihovog jelovnika. Prema istraživanju Landgeist Map-a iz 2023., BiH je s 43 kilograma mesa godišnje pri dnu evropske ljestvice. U poređenju s tim, u Španiji se prosječno konzumira 99 kilograma mesa godišnje, dok u Hrvatskoj taj broj iznosi 80 kilograma.
Ekonomisti upozoravaju na ozbiljan pad kupovne moći. Prema podacima iz istraživanja o potrošnji domaćinstava u BiH 2021./2022., prosječno tročlano domaćinstvo mjesečno je trošilo 1775 KM, od čega 538 KM na hranu. Na meso se izdvajalo tek 125 KM, što znači da je dnevno na jelovniku bilo svega 200 grama mesa. Za voće i povrće trošilo se još manje – dnevno oko 1,50 KM na voće i 1,80 KM na povrće, što znači da porodica kupuje kilogram jabuka ili banana svaki drugi dan.
Od 2021. do danas, cijene su značajno porasle, dok su primanja ostala gotovo nepromijenjena. Ekonomista Faruk Hadžić nedavno je objavio podatke koji pokazuju koliko je inflacija uticala na kupovnu moć građana. Dok se 2021. godine za 100 KM moglo kupiti 31,3 kilograma riže, danas je to samo 22,2 kilograma. Slično je i s brašnom, mlijekom, junetinom, maslacem i drugim osnovnim namirnicama, što jasno ukazuje na rastuće ekonomske probleme u zemlji.
