Institut otvorenog društva u Sofiji objavio je Indeks medijske pismenosti za 2018. godinu u kojem se navodi kako su balkanske zemlje od svih zemalja u Evropi najpodložnije lažnim vijestima zbog visoke kontrole medija, niskog nivoa obrazovanja i niskog nivoa povjerenja u društvu.
Bosna i Hercegovina nalazi se na niskoj i u odnosu na 2017. godinu nepromijenjenoj 32. poziciji. Na 31. mjestu je Crna Gora, a na 33. Albanija, prenosi BalkanInsight.
U izvještaju se ističe kako su medijske slobode bitan faktor u borbi s fenomenom lažnih vijesti, a da je nivo obrazovanja krucijalan.
"Ne znamo tačan omjer odnosa. Pretpostavljamo da kada je nivo obrazovanja i medijskih sloboda povećan, broj lažnih vijesti opada", rekao je Marin Lessenski iz OSI-a.
Autori izvještaja analizirali su otpornost medija na istinu, lažne vijesti i njihove društvene posljedice. Nisu mjerili samo medijsku pismenost, već faktore koji je predviđaju kao što je nivo obrazovanja, stanje medija, povjerenje u društvu i korištenje elektronskih alata za učestvovanje u donošenju odluka javnosti. Nivo obrazovanja mjerili su PISA bodovima za pismenost.
Nordijske zemlje najbolje su opremljene u odupiranju lažnim vijestima najviše zbog visokog nivoa obrazovanja i medijskih sloboda. Visoko na tabeli je i istočnoevropska zemlja Estonija.
Nažalost, balkanske zemlje su skoro na dnu, iza Grčke i Rumunije koje se nalaze na 27. i 28. mjestu, dok su na samom kraju Turska i Makedonija u kojima je stanje s nivoom obrazovanja i medijskim slobodama najgore.
"Postoji znatno pogoršanje faktora u svim zemljama regije", dodao je Lessenski.
Indeks pokazuje spor napredak u većini balkanskih zemalja od 2017. godine, Bugarska i Rumunija stagnira, dok se stanje u Srbiji, Crnoj Gori i Rumuniji pogoršalo.
Generalno nepovjerenje u institucije i sugrađane nanosi štetu ukupnom zbiru balkanskih nacija.
"Lažne vijesti erodiraju povjerenje i povezano s rastućom polarizacijom društva. Ovaj fenomen minira i erodira kvalitet političkih debata", navodi se u izvještaju.
Razni izvještaji koji ukazuju na različite propise i samoregulacije za rješavanje problema lažnih vijesti u kojima se tvrdi da je podrška slobodi medijan najbolji put ka napretku.
"Što je medijski krajolik više pod kontrolom, širi se mreža iskrivljenja i smanjuju se značajno šanse za pristup raznovrsnim informacijama i stavovima", zaključuje se u izvještaju.
