Odgovor da je zahtjev odobren trebao bi stići za nekoliko minuta, a najkasnije za četiri dana, ukoliko je nepotpun. Ako odgovor podnositelj zahtjeva ne primi za 96 sati, to znači da je odbijen. Odobrenje će imati rok valjanosti tri godine, ili do isteka pasoša, i s njom će građani moći ulaziti u zemlje Šengenske zone neograničen broj puta, s tim da neće moći ostati duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana, kao što je i sada pravilo.
Radi se o odobrenjima koje će morati tražiti građani 61 zemlje, kojima ne treba viza za ulazak u zemlje Schengena. Hrvatska još uvijek nije članica Šengen zone, ali očekuje se da će to postati u naredne tri godine. Ipak, u javnosti zemalja regije, pogotovo u Bosni i Hercegovini, ovakva najava iz Evropske unije interpretirala se kao novo uvođenje viza. Milorad Dodik, aktuelni predsjednik bg. entiteta Republika Srpska i novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, čak je najavio kontramjere.
Zašto se ne buni Donald Trump?
"Očigledno je da je razlog za uvođenje posebnih viza pojačan oprez zbog opasnosti od terorizma, prije svega radikalnog islamskog. Smatram da uvođenje viza kao vid borbe protiv terorizma predstavlja kažnjavanje svih građana, pa i onih koji su godinama pozivali na borbu protiv terorizma", rekao je Dodik, najavivši da će od ostalih članova bh. Predsjedništva, ako bude primoran, zatražiti i da se iskoristi princip reciprociteta prema zemljama "koje se na ovaj način budu ponašale prema našim građanima".
Međutim, zahtjev za odobrenje ulaska u zemlje Šengene zone također će morati popunjavati i građani SAD-a i Kanade.
"Da je ovaj sistem uveden radi dodatne sigurnosne provjere - to stoji, međutim, da se neko kažnjava s tim - nije istina", kaže politički analitičar Adnan Huskić.
"Niste čuli [predsjednika SAD-a] Donalda Trumpa da govori da je ovo neprihvatljivo, koji samo čeka bilo šta ne bi li koga bezrazložno napao. I onda se mi pronalazimo u cijeloj toj situaciji, pogotovo Dodik, sada će on braniti sve nas i izdejstvovati - šta? Imamo bezvizni režim s EU-om. Priča se površno i nikako nije tačno da se radi o vizama", objašnjava.
Ovakav sistem za odobrenje ulaska zapravo je jedna vrsta reakcije institucija u Briselu i zemalja EU-a na trenutna migracijska kretanja koja su usmjerena ka Evropi, smatra Vladimir Petronijević, direktor Grupe 484, organizacije iz Srbije koja se, između ostalog, bavi prisilnim migracijama. Prije svega ona iregularna, u kojima se traži dobijanje međunarodne zaštite, odnosno azila, ali u osnovi toga stoje i mogući sigurnosni razlozi koje EU prepoznaje u tim migracijskim kretanjima.
Kompjuter umjesto graničnog policajca
Kako objašnjavaju sagovornici Al Jazeere, prednost novog sistema je da će on omogućiti efikasnu kontrolu dužine boravka putnika na teritoriji Šengene zone, nešto što je ranije radio granični službenik, računajući iz pečata u pasošu koliko je neko ostao u određenoj zemlji.
"Građani Bosne i Hercegovine mogu u zemljama EU-a ukupno boraviti 90 dana u toku pola godine. Sa ovim dosadašnjim sistemom regulacije boravka, nisam siguran da su u potpunosti mogli pratiti vrijeme boravka, pa će valjda to sada biti objedinjeno. Kada date pasoš i oni ga skeniraju, vidjet će se, između ostalog, jeste li dobili dozvolu ulaska u EU. To je samo dodatna provjera, moći će se znati koliko ste tamo bili dana u toku jedne godine", kaže Huskić.
Ono što bi ljudi također trebali znati, ističe Petronijević, bez obzira da li neka zemlja ima ili nema vizni režim, svaki granični policajac ima pravo ocijeniti da li će dozvoliti ulazak u državu i ako putnik sve potrebne dokumente.
"Čak i kada imate vizu, čak i kada viza nije potrebna, na graničnom policajcu je da postavi nekoliko pitanja i da istovremeno proceni da li vi možete da uđete u taj prostor, ili ne možete. To nije bio čest slučaj, ali takva mogućnost je postojala. Ovo je, zapravo, jedna automatizacija, uzimajući u obzir šta se sve zapravo događa u poslednje vreme, ne samo na našem kontinentu, nego u svetu, kada je reč o migracijskim kretanjima."
'Nije bauk, ali će biti interesantno'
Petronijević dodaje da je naša regija također bila izvor određenih migracijskih kretanja na koje je EU ukazivala, budući da su građani podnosili zahtjeve za azil a za to nisu imali osnove, što je povećalo troškove primjene sporazuma o readmisiji, odnosno njihovo vraćanje.
"Ne verujem da je to bio primarni razlog, ali je možda na neki način opredelilo EU da razmišlja o uvođenju ovakvog sistema. Mislim da ne treba od toga praviti bauk, ali biće veoma interesantno videti kako će se to u individualnim slučajevima i za pojedine grupe ljudi reflektovati."
Iako se ne radi o vizama, to svakako predstavlja dodatnu administrativnu prepreku ka jednostavnom i slobodnijem putovanja za građana iz zemalja regije zapadnog Balkana, zaključuje Petronijević. Huskić se nada da će ovakva odobrenja ubrzati proces ulaska u zemlje EU-a te da neće više postojati procedure sa sporim provjerama pasoša.
