Prema riječima Minje Damjanović, voditeljice projekta “Sprečavanje nasilja nad ženama” ispred UN WOMEN-a, sveukupni cilj ovogodišnje inicijative je promovisati prava i obaveze u suzbijanju i eliminaciji nasilja nad ženama, a pogotovo ona prava koja proizilaze iz entitetskih zakona i koja su zagarantovana Konvencijom Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
„Drago nam je što smo našu ovogodišnju kampanju realizirali i u Bihaću koji kao lokalna zajednica oštro osuđuje bilo kakvo nasilje u porodici i nad ženama i kroz aktivnosti Centra za socijalni rad Bihać i nevladinih organizacija daje podršku osobama koje su bile žrtve nasilja“- dodala je Damjanović.
Ističući neupitnu podršku Grada Bihaća kampanji koju provodi UN WOMAN, bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić kazao je da je nasilje nad ženama i nasilje u porodici apsolutno neprihvatljivo i svaka kampanja koja će toleranciju prema nasilju nad ženama svesti na nulu ima podršku Grada Bihaća.
„ Moramo kao društvo još više učiniti kako bi se još više o ovom problemu govorilo i kako bi se što više nasilja prijavilo policiji i nadležnim pravosudnim organima. Stoga i moja podrška kampanji i svim aktivnostima koje će ukazati na ovaj problem koji je evidentan i u našoj lokalnoj zajednici „- dodao je gradonačelnik Fazlić.
Prema riječima Senada Tutića, direktora Centra za socijalni rad Bihać, tokom prošle godine u Bihaću je ukupno izrečeno 50 zaštitnih mjera, dok je ove godine do polovine novembra 2018. godine evidentirano 39 zaštitnih mjera i u gotovo svim slučajevima se radi o porodicama sa djecom.
„Bilježimo posljednjih godina veći broj prijava nasilja nad ženama i nasilja u porodici i nažalost povećan broj prijava rezultira i povećanim brojem izrečenih zabrana i boravkom žena i sigurnoj kući i ono što nas posebno zabrinjava jeste povećanje broja prijava koje se odnose na nasilje nad djevojčicama“-istakla je Aida Behrem, predsjednica Udruženja Žene sa Une.
Prema globalnim pokazateljima svaka treća žena u svijetu iskusi fizičko i/ili seksualno nasilje od svog partnera ili drugog počinitelja. Istanbulska konvencija je prvi pravno obavezujući dokument u Evropi u domenu nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te prvi međunarodni instrument koji se bavi ovim teškim oblikom kršenja ljudskih prava. Konvencija ima za cilj nultu toleranciju za ovu vrstu nasilja i predstavlja veliki korak naprijed u stvaranju područja Evrope i šire, sigurnijim mjestom za život. Bosna i Hercegovina je potpisala Konvenciju 8.marta 2013. godine, ratifikovala 7.novembra 2013. godine, a Konvencija je stupila na snagu 1. avgusta 2014. godine.