Kako gledate na postizborna događanja u Bosni i Hercegovini, prije svega na najave Milorada Dodika da bi Republika Srpska mogla proglasiti neovisnost?
"Ne ohrabruje me to nimalo. Već sam dulje vrijeme zabrinuta zbog stanja u Bosni i Hercegovini i to neprestance ističem. Hrvatska će nastaviti, ostat će čvrsto na poziciji suverene BiH, teritorijalne cjelovitosti i političke neovisnosti te države, ali isto tako nećemo odustati niti oko rješavanja onih pitanja koja su se očito otvorila i koja zapravo već tim puzajućim promjenama Daytonskog ugovora su dovela hrvatski narod u neravnopravnu poziciju. Dakle, nitko ne traži da hrvatski narod bude ravnopravniji, da tako kažem, od drugih, međutim, konstitutivnost tri naroda u BiH temelj je, odnosno, krov cijelog Daytonskog ugovora. I to nije neko dejtonsko načelo, ono je postojalo i prije, gdje su se priznavala tri jednakopravna naroda, primjerice iz Ustava iz '63. godine pa nadalje. To nije ništa što je zastarjelo niti anakrono, to je jednostavno načelo na kojem funkcionira Dayton i uz onu obvezu koju imamo, temeljem članka 10 hrvatskog Ustava, pružati posebnu zaštitu i skrb Hrvatima izvan domovine, uključujući u BiH, koja je druga država hrvatskog naroda, imamo obveze i kao supotpisnica Daytonskog ugovora jamčiti njegovu punu provedbu".
Jeste li prigovorili Draganu Čoviću zbog njegova odlaska u Banja Luku na Dan Republike Srpske?
"Ne, nisam se čula s njime. Ne mogu ja gospodinu Čoviću diktirati njegovu politiku. Ponavljam, BiH je suverena država i političari donose vlastite odluke, pa tako i gospodin Čović. Jedini kome on odgovara su njegovi birači".
Što za položaj hrvatskog naroda u BiH znači sad izbor Komšića i je li Čović kažnjen zbog tog prevelikog povezivanja s Dodikom?
"Kad je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva, Hrvatska nikad nije ulazila u to tko će biti ta osoba i koje će biti političke orijentacije ili član koje stranke, to je na biračima u BiH da odluče. Međutim, ono što je vrlo jasno jest da hrvatski član Predsjedništva nije samo po nacionalnosti Hrvat, već je on i politički predstavnik svojega naroda, jer to je temelj Daytonskog ugovora - konstitutivnost triju naroda. A kad tome ne bi bilo tako, kad istovremeno ne bi bio politički predstavnik svog konstitutivnog naroda, onda ne bi bilo ni potrebe da budu tri člana Predsjedništva, dakle, onda se ne bi birali na takav način. Hrvatski narod ima apsolutno pravo izabrati svog predstavnika. Na tome ćemo ustrajati. Naravno, zato smo govorili i o izbornim promjenama, jer i sam Ustavni sud BiH u prosincu 2016. godine, u slučaju Ljubić i ostali donio odluku o nekonzistentnosti, odnosno neusklađenosti izbornog zakona s Ustavom BiH, koji je aneks 4 Daytonskog mirovnog ugovora. Dakle, nije to nešto što je Hrvatska izmislila niti je to nešto što je osobito za Hrvatsku. Ima i drugih država članica koje na tome inzistiraju. BiH možda jest drugačija od većine europskih država po tome što se temelji na konstitutivnosti naroda i jednakopravnosti građana, međutim, nije izolirani slučaj. Pogledajmo Belgiju, državu koja funkcionira na taj način. Država u kojoj sam živjela tri i pol godine, koja je svoj federalni sustav ugradila u jedan moderni konsocijacijski model, gdje su priznate tri jezične zajednice koje funkcioniraju na taj način. I Švicarska isto tako može biti primjer toga. Očito je neophodno da sve strane u BiH, umjesto najava odcjepljenja i slično nastave razgovarati o tome kako će urediti BiH, jer moraju uostalom razmišljati o ljudima koji su ih izabrali, o budućnosti građana BiH, koji ne žele nikakve ratove, nikakvu nestabilnost. Svi oni, kao i mi, žele miran i siguran život, žele prosperitet, a Hrvatska će nastaviti apsolutno podupirati BiH na putu u članstvo Europske unije, MAP i sve ostalo što i sami građani BiH odluče i izaberu, ali će isto tako ustrajati opet i na ispunjenju svih kriterija".
Piše: N1
