“Nadam se da Hrvatska neće izgraditi deponiju jer je u svijetu nezapamćeno da se na granici sa susjednom zemljom gradi odlagalište radioaktivnog otpada – istrošenog nuklearnog goriva, na obali rijeke koja je vodozahvat i voda za piće lokalnog stanovništva u toku rijeke Une”, rekla je Golićeva.
Ona je izrazila nadu da će Hrvatska konačno shvatiti da odlagalište treba tražiti na lokalitetu zajedno sa Slovenijom jer je to otpad nastao iz nuklearne elektrane “Krško”, što je Slovenija Hrvatima i nudila, ali su oni od toga odustali.
Golićeva je rekla da je bilo ponuđeno više lokacija i da je potrebno da Hrvatska izabere neku na svojoj teritoriji, a ne da gradi odlagalište na granici sa opštinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Ona kaže da Ministarstvo sve informacije o ovome dobija putem sajta Ministarstva za životnu sredinu Hrvatske, te da je prije par dana čula člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladena Ivanića da će to pitanje ponovo staviti na dnevni red razgovora sa vlastima Hrvatske.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske osporava izgradnju odlagališta nuklearnog otpada u opštini Dvor na granici sa Srpskom, gdje bi bilo ugroženo 240.000 ljudi, iako Hrvatska nastavlja sa aktivnostima koje vode ka tome.
Parlament BiH je u maju 2016. usvojio Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u neposrednoj blizini granice sa BiH.
Hrvatska namjerava da otpad niske i srednje radioaktivnosti odlaže u nekadašnjem vojnom objektu “Čerkezovac”, gdje postoje vojni objekti nekadašnje JNA ukopani u Trgovskoj gori.
Prema Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada Hrvatske, koja je usvojena prije nekoliko godina, predviđeno je da sav nuklearni otpad u toj zemlji, kao i dio iz Nuklearne elektrane Krško iz Slovenije, bude zbrinjavan na jednoj lokaciji, odnosno Trgovskoj gori.
