Utvrđeno je i da će sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje i uzrokovati da realne cijene većine robe ostanu na istom ili čak ispod nivoa, prenosi regionalni biznis portal "Sibiz".
"Borba protiv globalne pandemije COVID-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima snabdijevanja hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane", rekao je glavni sekretar OECD-a Angel Gurria.
Glavni pokretač rasta potražnje i dalje je rastuća svjetska populacija. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kalorija i 85 grama proteina dnevno.
Iz OECD-a su naveli kako se očekuje da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod da bi prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom.
S druge strane, dodaju, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okolinu i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative.
U izvještaju se napominje i da će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje mnogo uvoze.
Procjenjuje se i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 posto zbog poboljšanja u ishrani i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodatnom izvještaju naglašena je i trajna potreba za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.
"Osim COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavaca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni sistem će morati da se prilagodi preferencama potrošača i iskoristi digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima", zaključio je Gurria.
