Kazao je kako se na Institutu bave temeljnim geološkim istraživanjima.
"Prethodnici su radili osnovne geološke karte 1:100.000 koje trebaju biti temelj za sva geološka istraživanja. Na Institutu obrazujemo mlade geologe koji su u stanju kvalitetno prikupiti strukturne, tektonske podatke. Ovo je prvi potres u zemlji gdje je došlo do ovako velikih promjena i pomicanja tla. Radimo na istraživanju, radi se na aktivaciji dubokih, krustalnih rasjeda vertikalnog sustava. Radi se o 'strike-slip' rasjedima", rekao je Tvrtko Korbar.
Razlika između potresa u Petrinji i Zagrebu
Kod potresa u Zagrebu je došlo do reversnog kretanja rasjednih krila jednog preko drugog, kaže.
"Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. To je navlačni rasjed. Kod potresa u Petrinji se radi o sustavu rasjeda s horizontalnim kretanjem krila. To su subvertikalni rasjedi i zbog toga imamo ovakve specifične manifestacije na površini", rekao je Korbar.
U globalnim razmjerima opasniji su potresi navlačnih rasjeda, kaže.
"Na kontaktima oceanskih i kontinentalnih ploča imamo velike subdukcije. Poznati su veliki potresi iz Japana, kada se u oceanima javljaju tsunamiji. Kod nas nema takvih odnosa velikih ploča, kod nas se sve dešava unutar gornjih dijelova kore, ove potresne manifestacije", rekao je i dodao da je ovdje teško reći koji je opasniji. "Možda je petrinjski bio veće iznenađenje", kazao je.
Šta možemo očekivati u budućnosti?
Na pitanje o očekivanim budućim intervalima oslobađanja energije kaže:
"To je sve posljedica kretanja jadranske mikroploče Adrie prema sjeveru. To kretanje je u milimetarskim pomacima, 5-6 milimetara. To se do Zagreba smanjuje, a svaki rasjed u području Dinarida amortizira, smanjuje jedan do dva milimetra godišnje to kretanje. To se kretanje tijekom godina nakuplja i na sjecištima aktivnih rasjeda i u jednom trenu dolazi do sloma. Na sto godina nakupi se jedan do dva metra te potencijalne energije, koja se na aktivnom rasjedu oslobađa.
Zemlja je nepredvidiva, to su prirodni procesi. Slijed potresa aktiviran velikim potresom u Petrinji trajat će sigurno godinu dana. Na nekom drugom sjecištu može se desiti novi potres koji će pokrenuti sličan slijed u budućnosti. Kada će se to desiti… Znanost još nije na toj razini da bi mogla dovoljno ulagati u takva istraživanja", rekao je.
"Istraživanja se ne financiraju dovoljno, temeljna geološka istraživanja", naglasio je Korbar.
"Imamo problem nastavka financiranja izrade osnovne geološke karte Hrvatske i edukacije kadrova koji bi izradom te karte u mnogim situacijama mogli djelovati", kazao je te za kraj rekao kako su najveće uloge one građevinske struke i protupotresne gradnje.
