Službeni podaci o recikliranom otpadu u našoj zemlji ne postoje, a kompanije koje se bave reciklažom sekundarnih sirovina procjenjuju da se reciklira 10 posto ambalažnog otpada.
Prema riječima Anesa Podića iz Eko akcije pouzdani podaci o količinama razdvojenog i recikliranog otpada ne postoje. Također, u ovom trenutku niti jednu deponiju u BiH ne možemo nazvati sanitarnom.
"Niti jedna deponija nije u takvom stanju da ne pričinjava štetu okolišu. Dobar dio zvaničnih deponija ne ispunjava niti jedan okolišni uslov. Velik problemi postoje i sa ostatkom infrastrukture za prikupljanje, razdvajanje i odlaganje otpada. Jedini cilj lokalnih vlasti je da se otpad nekako ukloni sa gradskih ulica. Šta će se poslije s njim desiti, njima više nije ni bitno", kazao je.
Podić dodaje da pogona za reciklažu ima, ali bilo bi ih daleko više kada bi proces prikupljanja i razdvajanja otpada bio bolje organizovan.
"Jedna trećina teritorije BiH uopšte nije pokrivena organizovanim odvozom otpada, a onda otpad redovno završava na divljim deponijama. Svakoga dana, oko hiljadu tona samo komunalnog otpada završava, umjesto na deponijama ili u procesu recikliranja, u našoj prirodi. Isključivi krivac za takvo stanje su lokalne, kantonalne i entitetske vlasti, koje nisu sposobne da organizuju čak ni obični odvoz otpad", dodaje.
Ne deponiji u Smiljevićima se vrši samo sortiranje otpada
Javno preduzeće zaduženo za odvoz otpada u Kantonu Sarajevo u svom vlasništvu nema pogon za recikliranje otpada, drugim riječima rečeno, KJKP Rad samo vrši odvoz i sortiranje otpada.
Naime, u sklopu Sanitarne deponije Smiljevići od 2007. godine operativno je postrojenje Sortirnica, čiji je kapacitet obrade 80 tona po danu gdje se sortira reciklažni otpad iz kontejner za selektivno odvajanje.
"Nakon prikupljanja otpada iz kontejnera za selektivno odlaganje, otpad se šalje na traku gdje se vrši njegovo sušenje, otprašnjivanje i izdvajanje sitnog otpada na rotosito postrojenju, a u daljem procesu otpad se razvrstava prema materijalu od kojeg je napravljen. Nakon okončanja procesa sortiranja, kada se prikupe dovoljne količine šalje se na presu, balira i privremeno skladišti", kazala je za Klix.ba v.d. direktorica KJKP Rad Vera Arnautović.
Direktorice ističe da se velike količine mješanog komunalnog otpada završe u kontejnerima koji su namijenjeni za selektivno odlaganje otpada.
"Nakon što prikupi dovoljne količine balirane sirovine raspisuje javne pozive za dostavu ponuda za sirovine koje su navedene u javnom pozivu. Odabire se najpovoljniji ponuđač, koji otpad preuzima i distribuiše prema mjestu gdje će se od tih sirovina proizvoditi nove vrijednosti", navela je.
Ona je mišljenja da se kao društvo ne može pohvaliti dovoljno razvijenom sviješću o selektivnom odlaganju otpada što nastoje promijeniti edukacijama stanovništva,
Komunalno preduzeće u saradnji s resornim Ministarstvima, Vladom Kantona Sarajevo svake godine vrši unapređenje komunalne infrastrukture na području Kantona Sarajevo.
"Do sada je postavljeno oko 500 kontejnera namijenjenih za selektivno odlaganje otpada na području Kantona Sarajevo. U naredne tri godine u saradnji sa Ekopak-om i Češkom razvojnom agencijom planirana je nabavka i postavljanje komunalne infrastrukture u urbane prostore na one lokacije gdje će stanovnici imati mogućnost izdvajanja reciklažnih sirovina, što će kao rezultat imati smanjenje ukupne količine otpada odložene na deponiju", istikla je.
Također, ona ističe da je od 2016. godine uveden i dvolinijski sistem prikupljanja otpada u individualne stambene objekte, gdje je podijeljene kante za 10.000 domaćinstava zapremine od 120 i 240 litara namijenjenih za reciklažne sirovine.
Nameće se i pitanje na kakvom smo nivou recikliranja otpada u odnosu na zemlje Evropske unije, a Podić kaže da je neprimjereno bilo kakvo poređenje s EU, s obzirom da trećina naše zemlje nije pokrivena organiziranim odvozom otpada, kao i postojanje divljih deponija.
