U Unsko-sanskom kantonu (USK), odakle je stigla sporna diploma, istraga je u toku, kazali su u kantonalnom Tužilaštvu, ali se u interesu istrage neće dalje oglašavati, rečeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE). Da predmet postoji i da je u radu, rečeno je i u Tužilaštvu BiH, također bez detalja o tome u kojoj je fazi.
Poznato je tek da su uslijedila hapšenja, ali i udaljenja s dužnosti pojedinih službenika u oba bh. entiteta.
Tako je ministar pravde Republike Srpske (RS) Anton Kasipović donio rješenje o udaljavanju s dužnosti jedne uposlenice Ministarstva koja se dovodi u vezu s falsifikovanjem diploma i akcijom "Pečat", koja se provodila u USK, o čemu je Ministarstvo obavijestilo javnost. Pored toga, u Banjaluci je u okviru istrage otkrivena i štamparija u kojoj su se falsifikovale javne isprave.
U međuvremenu, zatražene su i revizije svih diploma uposlenih u javnom sektoru. Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH zatražio je tim povodom stav Agencije za zaštitu ličnih podataka kako bi provjerili diplome svih zaposlenih, no za to, prema stavu Agencije, nije bilo zakonskog osnova. Direktor Agencije Petar Kovačević, kaže da ako se zaista hoće, diplome se mogu provjeriti, bez populističkih poteza.
"Ali ovdje se prave gotovo paralelni sistemi gdje se oni koji nemaju nadležnost bave time, isto kao što se Agencija za zaštitu ličnih podataka ne bi mogla baviti provjerama diploma svojih zaposlenih. Ako posumnjamo na falsifikat, prijavimo organima gonjenja, ako posumnjamo u nekom drugom pravcu, onda prosvjetnim inspekcijama i da onda služba o osobe nadležne i stručne za to dovedu do rezultata koji je potreban za javni interes. A ovo je samo populizam koji šteti javnim interesima", tvrdi Kovačević.
Jedna od institucija koja ima tu mogućnost je Ministarstvo obrazovanja Federacije BiH, i već su, kako kaže ministrica Elvira Dilberović, počeli s provjerama.
"U zaključku stoji da se provjere sve stečene diplome, bez obzira da li se radi o diplomi o završenoj osnovnoj, srednjoj, višoj ili visokoj stručnoj spremi. Na terenu se dešava to što treba da se dešava. Ja bih zaista ovom prilikom odaslala poruku o odgovornosti naših visokoškolskih ustanova, da su zaista promptno, u roku i sa vrlo obrazloživim pismima odgovorili da li su te diplome validne ili ne. Mi smo, kao federalno ministarstvo, pri kraju tog procesa. Ostale institucije još uvijek rade, s obzirom na to da smo prema jednom zaključku Vlade Federacije BiH dali rok od šest mjeseci", navodi ministrica.
Mada je prije nekoliko godina u RS poništeno 500 diploma privatnih visokoškolskih ustanova, u tom entitetu nije pokrenuta procedura provjere zbog posljednjih slučajeva.
Ipak, zastupnica Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS Jelena Trivić zatražila je da joj se dostavi spisak zaposlenih u javnom sektoru sa njihovom stručnom spremom i diplomama. Tako bi se, kaže, vidjelo i ko je s kakvim kvalifikacija uposlen i na koju poziciju. Na to je pozitivan odgovor dala i Agencija za zaštitu ličnih podataka ocijenivši da je njen zahtjev od javnog interesa.
"Jer svi smo mi diplomirani ekonomisti, ali drugačije je kad neko završi na nekom predatorskom fakultetu koji se osniva negdje usput kod neke bijele lipe, a drugačije je kad neko završi na nekom normalnom fakultetu, nebitno je da li je privatni ili javni, ali zna se koji su fakulteti predatorski, a koji nisu. Ja nisam tražila ničiji JMBG (matični broj op.a.) da to zloupotrebljavam, nego sam tražila samo ono što bi bilo normalno da već postoji – registar zaposlenih u javnom sektoru sa svim njihovim kvalifikacijama", kaže Trivić.
Dok se u BiH tek sada govori o mogućim sudskim postupcima i razmjerama afere, Brčko Distrikt se s ovim suočio prvi put prije 19 godina, a potom i nekoliko godina kasnije, kaže sekretar Tužilaštva Brčko Distrikta Samir Beganović.
"Procesuirajući upotrebu isprava o srednjoj školskoj spremi u organima javne uprave po prijavama nadležnih službi Vlade Brčko Distrikta zaprimljenih krajem 2013. godine, te u predmetima otvorenim po službenoj dužnosti, ovo tužilaštvo je podiglo ukupno osamnaest optužbi. Optužnice su se odnosile na krivična djela falsifikovanja isprave i ovjeravanje neistinitog sadržaja počinjenog upotrebom falsifikovanih diploma u postupcima zapošljavanja, odnosno reguliranja prava iz radnog odnosa na osnovu nevjerodostojne isprave", navodi Beganović.
"Rješavajući po svim optužnicama", nastavlja Beganović, "Osnovni sud Brčko Distrikta donosio je osuđujuće presude kojima je osudio ukupno petnaest lica. Inače, procesuiranje lažnih diploma u javnim organima i institucijama Brčko Distrikta ovo tužilaštvo se u sličnom obimu bavilo još i 2000. i 2001. godine."
"Kao rezultat internih provjera tada u policiji Brčko Distrikta, koje su rezultirale provođenjem istraga i podizanjem optužnica, ukupno trinaest službenika ove institucije osuđeno je za krivično djelo prevare, dok je njih dvanaest osuđeno za krivično djelo falsifikovanja isprave", pojasnio je Beganović.
Uz zatvorske kazne, određene su i mjere oduzimanja falsifikovanih diploma.
U međuvremenu, Centralni ured za posredovanje pri zapošljavanju stručne radne snage u Njemačkoj objavio je da se više ne prihvataju diplome iz BiH o završenoj medicinskoj školi za opći i pedijatrijski smjer, dobivene prekvalifikacijom bilo u državnoj ili privatnoj školi.
