Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u Bosni i Hercegovini, a koja se donosi na svim nivoima vlasti (država, entitet, kanton), u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, a posljedica toga je da građani Bosne i Hercegovine u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru plaćaju najviše cijene lijekova.
Ono što posebno zabrinjava, jeste činjenica da nadzor nad tržištem vrijednim preko 700 miliona KM u Bosni i Hercegovini praktično ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka u Bosni i Hercegovini, koji u odnosu na regionalna tržišta, upravo u Bosni i Hercegovini ubiru najviši profit, zaključak je Analiza "Realna cijena lijekova", koju je uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a uradilo Udruženje "Misli dobro".
Analiza je takođe pokazala da je devet, od posmatranih trinaest lijekova, iz grupe deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravlja i zavodi za zdravstveno osiguranje kao i kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.
U nastavku detaljnije.
1. Herceptin
Najveću potrošnju u Bosni i Hercegovini ima lijek Herceptin. Ukupna potrošnja ovog lijeka u 2019. godini je iznosila 17 miliona KM. Lijek ima dva oblika.
2. Pantoprazol
Drugi lijek prema potrošnji u Bosni i Hercegovini je lijek pantoprazol. Ukupna potrošnja ovog lijeka u 2019. godini je iznosila 12 miliona.
3. Insulin glargin
Insulin glargine je lijek koji potrošnjom građani Bosne i Hercegovine svrstavaju na treće mjesto u ukupnoj potrošnji. Proizvođač i nosilac lijeka koji je dostupan u svim posmatranim zemljama je kompanija Sanofi. Lijek ima dva oblika
4. Acetilsalicilna kiselina
Ukupna potrošnja Acetisalicilne kiseline u BiH u 2019. godini je iznosila 10,89 miliona KM. Jedini dostupan podatak o cijeni je u registru Crne Gore, tako da ova grupa lijekova nije bila biti predmet analize.
5. Insulin aspart
Ukupna potrošnja Insulin aspart u BiH u 2019. godini 9,8 miliona KM.
6. Hidrohlorotiazid, lizinopril
Ukupna potrošnja hidrohlorotiazida i lizinoprila u 9,6 miliona KM. Proizvođači koji su prisutni na svim tržištima su Bosnalijek Sarajevo i Alkaloid Skopje. Dva su osnovna oblika ovog lijeka sa zaštićenim imenima: Lopril H, u pakovanju od 20 mg tablet i 10 mg tableta I Skopryl plus.
7. Ibuprofen
Za lijek Ibrufen nije bilo moguće napraviti komparativnu analizu.
8. Flutikazon, salmeterol
Za lijek Flutikazon, salmeterol nije bilo moguće napraviti komparativnu analizu.
9. Paracetamol
Za lijek Paracetamol ne postoji identični proizvođač u sve četiri zemlje koje su posmatrane u analizi. U formi tablete ovaj lijek nije prisutan u nacionalnim registrima lijekova. Analizom cijene u Crnoj Gori i BiH idnetifčna je cijena lijeka proizvođača Bosnalijek a.d. Sarajevo.
10. Metformin
Ukupna potrošnja lijeka Metformin u BiH iznosi 8,2 miliona KM. Različiti lijekovi različitih proizvođača u različitim pakovanjima su prisutni na različitim tržištima, ali to svede na jediničnu cijenu tablete dobijaju se sljedeći rezultati.
PRAVILNIK
Analiza se dotakla i Pravilnika o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH koji je na snagu stupio 1. januara 2017. Godine. Njim je, navodi se, predviđeno da direktor Agencije za lijekove u roku od 60 dana, imenuje organ koji će vršiti nadzor nad primjenom Pravilnika, međutim Nadzorno tijelo nad primjenom Pravilnika imenovano je tek u decembru 2018. godine i zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasjeda. Znaimljivo je da je Bosna i Hercegovina do te 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova.
Kada je riječ o samom Pravilniku koji je na snazi, njegov sadržaj u odnosu na sadržaj dokumenata iz regiona najviše je na štetu građana Bosne i Hercegovine jer je maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH 8 % dok je u Srbiji i Crnoj Gori 6 %.
Pored Pravilnika koji je najznačajniji dokument za tržište veleprodaje, ništa bolja situacija nije ni sa regulativom koja se donosi na nivou entiteta i kantona, a koja je, takođe, u odnosu na region, najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine i najviše pogoduje lancima maloprodajnih apoteka u Bosni i Hercegovini. Maloprodajne marže koje su definisali nadležni ministarstvi zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH su fiksne i iznose 20, odnosno 25 odsto, dok su te marže u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način da što je lijek skuplji propisana marža je manja. Primjera radi na lijek čija je veleprodajna cijena 1.000 KM, apoteka u Republici Srpkoj može zaraditi 200 KM, u Federaciji BiH 250 KM, u Crnoj Gori 180 KM, u Hrvatskoj 100 KM, a u Srbiji svega 15, 6 KM.
