Predsjednik će biti izabran u drugom izbornom krugu, pravo glasa ima skoro 48 miliona ljudi. Macron konkuriše za drugi predsjednički mandat zaredom, dok će Le Pen treći put pokušati da postane predsjednicom.
U prvom krugu izbora, 10. aprila, razlika u broju glasova Macrona i Le Pen bila je veća od tri posto. Prema rezultatima anketa rađenih uoči drugog kruga, Macron bi trebao biti 26. predsjednik Francuske.
Analitičari smatraju da će mu biti potrebna podrška glasača ljevice kako bi i uspio u tome, a izgledno je da će tu podršku dobiti. Međutim, veliki broj Francuza je nezadovoljan oboma kandidatima. Zato su ovi izbori okarakterisani kao izborom "manjeg zla".
Aktuelni predsjednik je bio suočen s tri velika izazova - protestima Žutih prsluka, pandemijom koronavirusa i agresijom Rusije na Ukrajinu. Upravo ga je agresija na Ukrajinu primorala da se kasno uključi u predizbornu kampanju.
Pojedini su pri ocjeni da se i Macron politički pomjerio ka desnici, ali da je u ekonomskom aspektu ostao socijalni liberal. I za Le Pen su u mnogim ekonomskim pitanjima prihvatljive ideje ljevice. Međutim, ono po čemu se između ostalog razlikuje od protukandidata jeste odnos prema useljenicima i Evropskoj uniji. Macron je za snažniju EU s većim ovlastima, dok se Le Pen zalaže za veću suverenost država članica.
