Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da samo mali broj navedenih poslovnih subjekata ostvaruje milionsku dobit, dok se ostatak firmi bori za opstanak i u njima praktično samo vlasnik obavlja djelatnost.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske djelatnosti (APIF) Republike Srpske koji su dostavljeni "Nezavisnim novinama", u Srpskoj je 1.838 poslovnih subjekata u prošloj godini ostvarilo zaradu od 168.906.595 KM.
"Pet djelatnosti u kojima je zabilježena najveća dobit odnose se na savjetovanje pri poslovanju i ostalo upravljanje, izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, inženjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje, nespecijalizovanu trgovina na veliko i proizvodnju električne energije", naveli su iz APIF-a.
Prema zakonima RS, moguće je da preduzeće nema nijednog radnika, a najčešće se radi o IT firmama ili o subjektima koji vrše prodaju iz inostranstva, a imaju posrednika u Republici Srpskoj. To potvrđuju i iz APIF-a, iz koga poručuju da, kada su u pitanju inostrane kompanije koje posluju u Srpskoj, a nemaju radnika, prednjače firme iz Srbije, Slovenije, Italije, Hrvatske i Austrije.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da se moraju razlikovati dvije kategorije firmi koje nemaju zaposlenih i da se o njima ne bi trebalo govoriti kao o homogenoj kategoriji.
"S jedne strane imate vrlo mala preduzeća gdje praktično samo vlasnik obavlja djelatnost, nema prijavljene radnike, nego sebi isplaćuje dobit i to su ljudi koji se bore za opstanak. Vjerovatno većina od tih hiljadu i nešto preduzeća spada u tu kategoriju. Oni prvi imaju jako male prihode, često i ispod onog minimuma za ulazak u sistem PDV-a. Ti ljudi se bore, to je neko preduzetništvo i to poštujem", navodi Đogo za "Nezavisne novine".
U drugu kategoriju, prema njegovim riječima, spadaju preduzeća koja imaju enormne prihode, a zvanično nemaju radnika.
"Sa druge strane se nalazi nekoliko firmi koje nemaju zaposlenih, a imaju milionske prihode i to je manje-više eksploatacija političkog uticaja. Dakle, to su firme koje dobijaju poslove od javnih kompanija, a onda u suštini te poslove prosljeđuju drugim firmama da ih sprovode, a oni su samo kao tačka za prihodovanje i onda ostvaruju izuzetno visoku dobit. Takvih je nekoliko firmi u Republici Srpskoj, ali ne možemo reći da je to većina firmi koja nema prijavljene radnike", naglašava Đogo, koji na pitanje da li u ovakvoj vrsti poslovanja ima zloupotreba poručuje da bi time trebalo da se bave nadležne inspekcije, ali da je definitivno sumnjivo kako to neke firme imaju enormne prihode, a ne bave se nekom konkretnom djelatnošću, za koju bi se moglo reći da postoji neka dodatna vrijednost.
"Ja bih razumio da su to neke IT firme s neka genijalna dva zaposlena, ali kada su u pitanju firme koje se npr. bave samo trgovinom, a nemaju zaposlenih i ostvaruju milionske prihode, to je zaista snažna indicija da postoji neka vrsta zloupotrebe", smatra Đogo.
Nije slučajno što u Srpskoj postoji sve više firmi bez zaposlenih, a naročito inostranih, kažu za "Nezavisne novine" iz privrednog sektora.
"Dobra je stvar što imamo veći broj kompanija iz inostranstva koje posluju na našoj teritoriji, jer na taj način ovdje plaćaju porez na dobit, a ne u svojim matičnim državama", ističe Goran Račić, predsjednik Područne privedne komore Banjaluka.
On dodaje da je upravo porez na dobit glavni razlog zašto se strane kompanije odlučuju za Republiku Srpsku, jer je iznos poreza 10 odsto, što je neuporedivo niže u odnosu na region i Evropu.
"Daleko su manji porezi ovdje. Porez na dobit od 10 odsto nema nijedna zemlja EU, to je nešto što se tamo kreće od 20 do 50 odsto, a imaju i progresivne stope. Dosta firmi iz Slovenije se registrovalo ovdje upravo da plaća olakšicu tog poreza na dobit", kazao je Račić za "Nezavisne".
