Rodno zasnovano nasilje ne smije biti tabu tema jer svaka žena ima pravo na život bez nasilja i straha, zbog čega je ovu tematiku potrebno shvatiti kao društveni problem, a ne kao nesretan slučaj.
Pogrešno je smatrati da je femicid porodična tragedija, jer ono predstavlja ubistvo žene samo zbog toga što je žena.
Nasilje nad ženama se dešava kontinuirano, u različitim oblicima i na različitim mjestima. Proteže se od verbalnog nasilja, šamara, pa sve do ubistva. Svako od tih nasilja je instrument kojim se osiguravaju dominacija i moć. Stoga je posesivnost kod određenih muškarca, odnosno uvjerenje “moja si ili ničija”, najčešći okidač za femicid.
Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici, poznatija kao Istanbulska konvencija, donesena u maju 2011. godine, je do sada najsveobuhvatniji obavezujući međunarodni instrument u oblasti suzbijanja rodno zasnovanog nasilja.
Istanbulska konvencija prepoznaje nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i obuhvata sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode ili mogu dovesti do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske povrede, odnosno patnje za žene, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, prinudu, odnosno samovoljno lišavanje slobode, u javnom ili privatnom životu.
Bosna i Hercegovina je 7. novembra 2013. godine potpisala Istanbulsku konvenciju i time postala šesta zemlja članica Vijeća Evrope koja je ratificirala Konvenciju.
Ovime se BiH obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te kažnjavanje počinitelja nasilja. Dakle, države potpisnice moraju da uvedu niz novih krivičnih djela tamo gdje ona ne postoje.
Dakle, u BiH bi rodno zasnovano nasilje trebalo biti kažnjivo zakonom, no ipak postoje problemi adekvatne implementacije.
Najčešći razlozi tome su visok nivo decentralizacije, podijeljenosti i neusaglašenosti unutar državnog sistema. Također, u BiH nema nikakve statistike u ovom pogledu, što znači da je sistematično i sveobuhvatno prikupljanje podataka o rodno zasnovanom nasilju ograničeno i nepotpuno. Ovo je direktna posljedica činjenice da zakoni u BiH ne prepoznaju i ne definišu rodno zasnovano nasilje.
Treba imati u vidu da žene često pravdaju nasilno ponašanje partnera u želji da će doći do promjene, najčešće uz utjehu “Poslije mu je bilo žao”. Međutim, nema opravdanja za bilo kakav oblik nasilja jer zdravi odnosi ne uključuju niti psihološko, niti fizičko, niti seksualno nasilje.
BiH ima dvije SOS linije i obje su besplatne i aktivne za pozive. Za savjet šta da radite, pozovite ili 1265 za FBiH ili 1264 za RS da biste dobili prvostepenu psihološku i socijalnu podršku. Da biste prijavili nasilno djelo, pozovite policiju na broj 122.
