- U nekim izjavama se iznose podaci da se broj migranata ovdje smanjuje, a upravo suprotno u Bihaću se broj migranata povećava. U Vučjaku ih ima između 700 i 1.000, sve je puno, a i gore po šumama su ljudi i čekaju priliku da pređu granicu. Kada snijeg padne svi će doći u Bihać - kazao je gradonačelnik Bihaća.
Naglasio je da je zatražio da se na nivou države održi zajednički sastanak te da se utvrdi zajednička strategija za migrante i za Bihać jer, kako kaže, faktički Bihać nosi tu krizu.
- Ono što posebno frustrira je to što migrantska kriza postoji samo u Bihaću i Bihać se isključivo nosi s tim problemom, a kada su u pitanju podjele novca ili nešto drugo onda nas nema nigdje - rekao je Fazlić.
Naime, Operativni štab za pitanje migracija u BiH je na nedavno održanom sastanku konstatovao da BiH ne želi biti "hot spot" za ilegalne migrante, a kao prvi prioritet je postavljeno jačanje Granične policije BiH u cilju bolje kontrole granice i sprečavanja nezakonitih ulazaka na bh. teritoriju.
Rečeno je i da je planom, s obzirom na to da najviše trpe teret migrantske krize, predviđena i podrška lokalnim zajednicama u kojima su uspostavljeni privremeni prihvatni centri.
O migrantskoj krizi je govorila i Ameli de Monšele, francuska ministarka za evropska pitanja, te izjavila da je desetak zemalja članica EU spremno da prihvati migrante.
Međutim, stručnjaci smatraju da ni to neće pomoći rješavanju migrantske krize u BiH.
- Ne vjerujem da će nas to na bilo koji način rasteretiti od migranata jer ovi migranti koji su došli u BiH su došli dosta neorganizovano, stihijski i s veoma neiskrenim namjerama. Ovo je zaista ostatak od ostatka onih migrantskih talasa koji su prije nekoliko godina prolazili, tako da će taj problem ovdje i ostati - naveo je Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka.
Smatra da pojedine zemlje EU hoće prihvatiti migrante jer im je, kako dodaje, neophodna što jeftinija radna snaga i neko ko će raditi najprljavije i najniže poslove, koje domaće stanovništvo ne želi raditi, te da iako time rješavaju jednu od najvećih političkih kriza, to neće uticati na rasterećenje BiH.
De Monšeleova nije precizirala kojih deset zemalja će primiti migrante, a kako je rečeno države koje učestvuju u procesu objaviće unaprijed data obećanja o broju tražilaca azila koje će prihvatiti, prenose Nezavisne.
