Fazlić je na početku razgovora opisao trenutnu situaciju u Bihaću.
"Situacija u Bihaću, kada je u pitnaju broj migranata, ista. Možda gora, možda bolja u odnosu na vrijeme od prošle godine. Dobra je sada situacija jer je zimski period kada je stanje mirovanja. Loša je jer smo imali nekoliko incidenata. Tu prije svega mislim da napad na sugrađanina i njihovu internu tučnjavu. Ako bismo željeli sažeti u jednu rečenicu: Ništa novo", rekao je.
Potom je objasnio šta se dešava kada migranti i izbjeglice dođu u ovaj grad kazavši:
"Sigurno je da u pojedinim gradovima Srbije ima više migranata nego u Bihaću. Tih problema nisam čuo da ima u Srbiji, Grčkoj, Bugarskoj ili ne znam gdje. Kod nas postoji problem od prvog dana. Postao sam dosadan sam sebi i drugima, što u suštini onaj ko treba da se bavi s tim - ne bavi se. To su državne institucije i nadležna ministarstva - Ministarstvo sigurnosti i Služba za strance. Bave se slabo ili na neadekvatan način. Jedino ko se bavi njima i ko kontroliše taj proces su međunarodne organizacije. Prevashodno su to Međunarodna organizacija za migracije, UNHCR i UNICEF. Oni rade sa gradskim i kantonalnim Crvenim križom. Oni mogu biti smješteni u đački dom u Borićima koji izgleda dosta bolje u odnosu na prethodnu godinu, bivšu tvornicu 'Bira', u halama 'Mirala' u Velikoj Kladuši ili su u privatnom smještaju. Ne mogu reći da neko upravlja tim centrima, ali je tamo najvidljiviji angažman Međunarodne organizacije za migracije".
Prema riječima Fazlića, sada postoji koordinacija između lokalnih zajednica i kantonalne vlasti dodavši:
"Desilo se da su načelnici i kantonalna vlast bili iz različitih političkih stranaka, pa je osim nesnalaženja bilo malo i kampanje. Sada djelujemo jedinstveno i zajednički. Problem je i kada se kanton uključi, nemamo resursa i zakonskih nadležnosti. Jedino ko je od kantonalnih institucija i ko treba da se angažuje su policija i zdravstvene ustanove".
U razgovoru za N1 je naglasio da ne postoji pomoć od Federalnih i državnih vlasti.
Na pitanje šta se desilo s novcem međunarodnih institucija namijenjenih za migrante i izbjeglice, odgovorio je:
"Ja ne znam ko je dobio novac i šta se desilo s novcem. Znam da od početka migrantske krize, jedinu finansijsku pomoć je Grad Bihać dobio od 'Open Society'. Realizirali smo projekte. Od Međunarodne organizacije za migracije smo realizirali projekte koji bi kompenzirali štetu u gradu i koja bi na neki način bila u cilju da građani svhate da nisu sami. To su prakse koje su svugdje u svijetu primjenjuje. Jedina novčana pomoć koju smo dobili od države je 10.000 maraka od Grada Bijeljine. Od države nismo dobili marku".
Potom se gradonačelnik Bihaća osvrnuo na odnos državnih vlasti prema situaciji u Krajini.
"Mi u Krajini smatramo da smo ostavljeni od strane države - da smo kao građani izdani, da smo prepušteni sami sebi da se borimo s ovim problemom. To je nešto kao elementarna nepogoda - nit smo to očekivali, nit smo znali kako se sa tim nositi, niti imamo resurse, niti imamo ovlasti. Znajući da može biti tako, već u januaru smo inicirali sastanke sa ministrom Draganom Mektićem (ministrom sigurnosti Bosne i Hercegovine), tražili smo ne samo verbalnu podršku, već po tačkama da znamo šta ćemo raditi", napomenuo je i rekao da nisu dobili odgovore na ove inicijative.
"Mi sjednemo na sastanku s državnim ministrima i onda se oni jedni drugima žale kako država ne funkcioniše. Stvarno je to frustrirajuće. Vama u Bihać dođe 3.000 Pakistanaca, Afganistanaca, Sirijaca, Bangladežana, a niko ne zna ko su, odakle su i kakva im je bezbjednosna prošlost. Ja s tim moram da se nosim kao gradonačelnik Bihaća i građani. Imate problem s provalama, uzurpacijom javnog prostora, zaraznim bolestima. Nešto što nas nije trebalo pogoditi. Slažem se da trebamo pomoći i pomažemo od prvog dana. Ali da budemo prepušteni sami sebi u tome, to nam zaista teško pada", upozorio je Fazlić.
Kako je kazao, u tvornicu 'Bira' može biti smješteno i veći broj ljudi, ali da se Bihać kao grad ne može nositi sam sa tim problemom.
"Tražimo od Ministarstva sigurnosti da preuzmu te lokacije, organizuju ljude i daju strategiju ako bude više ljudi. Mi s tim se ne možemo nositi", naveo i apelovao sljedeće državnim institucijama:
"Pozivam članove Predsjedništva da dođu u Bihać i održe sjednicu. Pozivam Vijeće ministara, pozivam Parlamentarnu skupštinu da vide ša se dešava i koliko je to na granici incidenta. Šta sutra treba da se digne 10.000 ljudi u Krajini i traži svoja prava zbog toga što nam se upropastio život ni krivim ni dužnima?"
Na konstataciju da se ovaj problem identifikuje ako je prisutan u Sarajevu je kazao:
"Tako je. Nama ministar Mektić kaže nađena četiri migranta u Bijeljini, pet u Ugljeviku, tri u Zvorniku. Policija ih uhapsi i preda ih u Ured za strance. Šta je uradio Ured za strance - sto posto im dao bijeli papir i rekao: Bihać je tamo. U tome je problem. Zašto to Ured za strance ne radi u Bihaću? Većina njih nemaju ni papire koji im trebaju za boravak".
Kako dalje?
Podsjetio da je Sarajevu problem riješen, dok u "Bihaću prijeti da uništi turizam".
Upitan šta misle građani Bihaća, istakao je:
"Tu je javnost podijeljena. Ima ljudi koji isključivo to gledaju bez obzira na posljedice. Postoje oni koji su realni i gledaju na posljedice. Postoje oni koji su ksenefobni i koji to ne žele. To već polako prerasta u rasizam. Moj lični stav je da su to ljudi u teškoj potrebi i da im treba pomoći. Moramo uraditi sve da im pomogne i da tim jadnicima izađemo u susret. Ne možemo dozvoliti da naš način života, da mi budemo ugroženi u svemu tome".
Podsjetio je da oni samo žele ići dalje i da ne može javnosti objasniti da nije isključivo on nadležan za migrante i izbjeglice.
Gostujući u Danu uživo N1 televizije, poručio je da ovo nije problem Bihaća, Krajine i Bosne i Hercegovine, već cijele Evrope.
"Ne može se desiti da hrvatska policija vraća ljude u Bihać koji čak nisu ušli u njenu teritoriju iz Grada Bihaća, nego su ušli u Šidu. Ja sam svjedočio tome i lično sam govorio, ne može se desiti da nam hrvatska policija ulazi na teritorij države Bosne i Hercegovine mimo graničnog prelaza i da ih samo kroz šumu uputi kroz Bihać. O tome sam upoznao ministra vanjskih poslova", kazao je.
Također je istakao šta dalje namjerava učiniti.
"Ja sam racionalan čovjek. Shvatio sam da nema puno pomoći od dražvnih institucija. Pokušavam sa ambasadorom Larsom-Gunnarom Vigemarkom (šefom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini) i Međunarodnom organizacijom za migracije da utvrdimo neku strategiju - da pomognemo migrantima i građanima Bihaća", zaključio je gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić.
