Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća je održao sastanak s predstavnicim nekoliko institucija i organizacija povodom sve većeg broja izbjeglica u ovom gradu. Kazao je da je prije održavanja sastanka bio paranoičan, a da je sada paničan. Objašnjava to na način da su Grad Bihać i USK nemoćni bilo šta da uradi po ovom problemu.
Broj povećanog broja izbjeglica i migranata u Bihaću je okarakterisao kao humanitarnim i sigurnosnim problemom.
"Tog problema sam postao još u toku zime kada su bili u džamiji. Imao sam sastanak sa predstavnicima nevladine organizacije 'Solidarnost'. To je problem za Grad Bihać jer je problem vidljiv. Nije problem se nositi sa tim problemom, ako znate da je to ta grupa, da je to određeni broj. Dva su problema. Jedan je što ne znate koliki je broj njih i drugi je da ne znamo koliko će ih doći. Zbog toga sam sazvao ovaj sastanak. Na sastanak smo pozvali svakoga za koga mislimo da nam može pomoći. Bili su ovdje predstanvici kantonalnog ministarstva i policije, međunarodne organizacije za migracije, OSCE, Dom zdravlja, 'Vaša prava', Granična policija i Ured za rad sa strancima. Prije sastanka sam bio paranoičan, sada sam već paničan. Bojim se da niko živ nema evidenciju koliko je tih ljudi uopšte u Bihaću, koliko ih doalzi i koliko ih uopšte fluktuira. Imamo humanitarni problem. Prošli smo rat, glad i izolaciju u Bihaću. Ne možemo okrenuti glavu od tih ljudi. Imamo i sigurnosni problem - neko nam spava 50 metara od stana i kuće u parku, a ne znamo ni ko je ni šta je. Sastanak je bio neophodan", rekao je Fazlić.
Za Fazlića je odgovornost na Ministarstvu sigurnosti BiH jer rješavanje ovog problema nije u nadležnosti Grada Bihaća i Kantona. Ukazao je na to da ne postoji evidencija o broju izbjeglica i migranata koji trenutno borave u Bihaću i koliko će ih možda doći.
"Od sastanka nisam vidio neku posebnu korist. Na sastanak su došli oni koji su u svom domenu nešto uradili. Tu posebno ističem nevladine organizacije 'Solidarnost', 'Horizonti' i 'Žene s Une'. Jedini su oni na terenu s ovim ljudima. Oni koji su došli na sastanak su nemoćni da bilo šta urade. Ono što mene frustrira to što Grad ne može ništa da uradi. Ne postoje nadležnosti Grada i Kantona. Mi jednostavno neke stvari ne smijemo, a neke ne možemo da uradimo. Ovaj mehanizam treba biti razvijen na nivou države. Zakonske ovlasti su na nivou Ministarstvu sigurnosti BiH. Na žalost niko se od njih nije pojavio ovdje. Oni i nisu potrebni ako nešto poduzmu. Ali šta sad čekati? Da li oni imaju određeni broj koliko ljudi treba da dođe, pa da se oni agažuju. Mi imamo problem u Bihaću. Nama kreće turistička sezona. Neka dođe hiljadu tih ljudi, nama će ovdje biti teško živjeti", naglasio je.
Na sastanku su usaglašena dva zaključka. Jedan je da se pomogne izbjeglicama i migrantima i drugi je da se od Ministarstva sigurnosti BiH zahtjeva da nešto uradi.
"Dva su zaključka. Jedan je humanitarne prirode. Ja ću sjesti sa direktorom Crvenog križa i ljudima iz nevladinih organizacija i pokušati da nešto uradimo - da ti ljudi ne umru od gladi, da budu okupani. Drugi je da pokušamo sa kantonom formiramo neko krizno tijelo i napraviti urgenciju prema Sarajevu. Zahtjevati od Ministarstva sigurnosti da poduzme nešto. Ne mogu se stvari dešavati tek tako, a da mi to gledamo i da to samo od sebe prestane", kazao je Fazlić.
Upozorio je i na zakonska ograničenja ako neko želi pomoći ovoj populaciji.
"Kada bih htio uzeti nekoga od tih izbjeglica ili u stanju humanitarne potrebe, ne smijem ga odvesti kući i nahraniti ga i da se okupa. Samim tim kršim zakon. A zamislite da ja pokušam nešto uraditi kao Grad? Spreman sam da idem u Sarajevo i na sve aktivnosti da Ministarstvo sigurnosti BiH nešto poduzme. Problem je i izraženiji u Velikoj Kladuši, nego u Bihaću", objasnio je Fazlić.
Smatra da je Grad Bihać prepušten sam sebi kada je u pitanju ovaj problem.
"Kako je organizovan sistem, možemo samo da plačemo. Preostaje nam samo da se organizujemo mi kao građani Bihaća", rekao je.
U konačnici je upozorio na postojeće i moguće zdravstvene probleme koji se mogu pojaviti u Gradu Bihaću.
"Već ima slučajeva svraba. Ako imate 150 ljudi koji vrše nuždu gdje stignu, koji se ne mogu okupati i ne mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu pomoć. Zdravstveni sistem je sam po sebi u teškoj situaciji. Već postoji opasnost ode epidemija. To su nepoznate bolesti koje nisu s ovog područja. To su bolesti koje dolaze s ovim vremenskim uslovima - kolera, tifus. Jesu li cijepljeni? Ovo je zaista alarmantan poziv ljudima sa nivoa države da se uključe jer je to već sad problem, a šta će biti kada se njihov broj poveća za nekoliko stotina ili hiljada", naglasio je Fazlić.
