Fazlić kaže da je svjestan da Vučjak nije idealna lokacija za izmještanje migranata, ali da on kao gradonačelnik "nema puno manevarskog prostora" u trenutku kada je situacija sa sve većim brojem migranata sve teža .
- Nisam ni ja za Vučjak, ali mi nemamo puno izbora. Gradsko vijeće je reklo da se za migrante mora naći lokacija izvan grada i izvan urbane zone . Sve to što je gospodin Vigemark nabrojao, jeste donekle problem, ali osnovna stvar je to što Hrvatska kao članica Evropske unije to ne dozvoljava - kaže Fazlić.
On ističe da je Vučjak od hrvatske granice udaljen desetak kilometara i da je to područje ionako odavno ruta migrantima za njihov pokušaj prelaska u Hrvatsku, odnosno dalje prema zapadnoj Evropi.
- Ako je infrastruktura problem, pa poznato je da je u svim dijelovima BiH ona izgrađena samo u gradovima. Ja sam rekao svima, mi ne pravimo, niti želimo praviti ovdje migrantski centar za BiH, nego ja tražim privremenu lokaciju gdje će se oni moći izmjestiti iz grada, da ne dižu šatore i da nam se dešava ovo, što imamo sada. Situacija je sada takva da njih nekoliko stotina boravi ispred "Bire" i vani su. Ako nadležni misle da mi ne možemo te uvjete ispuniti, neka prave u drugim gradovima za njih centar - ističe Fazlić.
Situacija tokom vikenda kulminirala i postala nepodnošljiva
Smatra da se mora uključiti i Vijeće ministara i svi ostali, te da je sada njegova odgovornost da ih skloni iz grada, jer situacija je, kako je kazao, tokom proteklog vikenda kulminirala i postala nepodnošljiva, prenosi Uskinfo.
- Mi smo počeli s uređivanjem jedne površine, izvezli smo danas šljunak, pripremili teren i danas će Crveni križ postaviti dva šatora i vodu i nećemo dozvoliti da kampuju u gradu. Mi druge alternative nemamo. Ako na državnom nivou i u međunarodnoj zajednici imaju drugo rješenje neka ga ponude i provedu. Šta je s ranijim lokacijama koje su predlagali poput Medenog polja, to su dogovarali s ranijom Vladom USK i nikada nisu pojasnili zbog čega su odustali. Ovdje je priključak struje udaljen 300 metara, voda se može također dovesti, ne znam šta je sad problem. Možda to što je tu nekada bila deponija, nije najsretnije rješenje, ali ta deponija je sanirana prije 22 godine – naglašava Fazlić.
On ističe da na povrede i ugrožavanja prava bh. građana, pa i povredu teritorijalnog inetgriteta države BiH niko ne reagira.
- Lično sam imao tri susreta s hrvatskom policijom koji su doveli migrante, mimo graničnog prijelaza u dubinu bh. teritorije s dugim cijevima. Pisao sam o tome našim institucijama, pisao Evrospkoj komisiji , EUFOR-u, konzulu Hrvatskom, svima, ali niko nije reagirao – pojašnjava Fazlić.
Mjesečna kirija za "Miral" 20.000, a za "Biru" 30.000 eura
I Nermin Kljajić, ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona kaže da će Vlada USK podržati gradonačelnika Fazlića i odluku Gradskog vijeća o izmještanju migranata na Vučjak.
- Vlada će Gradskom vijeću i gradonačelniku pružiti podršku čim stvore minimum uvjeta za osposobljavanje nove lokacije, a mi smo im za tu namjenu finansijski pomogli u okviru naših mogućnosti - kaže Kljajić.
Komentirajući navode Vigemarka o uvjetima na Vučjaku za migrante, Kljajić kaže da ti uvjeti neće biti ništa lošiji od onih koje migranti imaju u centrima "Bira" i "Miral".
- Oni su u suštini i u ovim prihvatnim centrima isporučili kontejnere i šatore. Isto to ćemo preslikati i na Vučjak. Ovaj stav Vigemarka, je problem Zvizdića, i on bi trebao zavrnuti rukave i početi raditi svoj dio posla.Vijeće ministara imalo je više od godine sve raspoložive kapacitete da definira strategiju upravljanja migrantskom krizom, da definira partnerske odnose s lokalnom zajednicom u smislu gdje da stacioniraju migrantske centre, a oni su se više bavili političkim prepucavanjima i uhljebljivanjima nego pitanjima od ineteresa građana i BiH. Sad kad se problem svalio posebno na USK, oni žele ostaviti dojam da nešto rade, ali u stvari ne rade ništa punih 25 godina - kaže Kljajić.
Sa sigurnosnog aspekta, kaže Kljajić mjere o ograničenom kretanju za migrante, već daju rezultate.
- Manje je provala u kuće, situaciju lakše kontroliramo, a oni mogu otići do trgovine ili do pošte da preuzmu novac. Što se tiče sigurnosti u centrima "Bira" i "Miral" da je nas neko pitao, ni ti centri ne bi dobili dozvolu i zeleno svjetlo za smještaj, jer ni oni ne ispunjavaju uvjete ni sa sigurnosnog ni zdravstvenog aspekta . Međutim, očigledno se neki razlozi za zadržavanje migranata u gradovima USK kriju u tome što je mjesečna kirija za "Miral" 20.000 eura, a za "Biru" 30.000 eura mjesečno - kaže on.
Na naš upit kako migranti mogu podići novac ako nemaju lične dokumente, što je informacija koju Služba za poslove sa strancima stalno ističe, Kljajić kaže da to nije tačno.
- Identifikaciju i registraciju migranata vrši Služba za poslove sa strancima. Pitao sam direktora pošte na koji način dižu novac i dobio sam informaciju da dižu uz pomoć pasoša i da su to uglavnom pasoši iz Pakistana , prema tome pošta daje novac na osnovu pasoša. Mislim da je Služba za poslove sa strancima zatajila i da obmanjuju javnost da migranti nemaju dokumente. Nije mi samo jasno zašto ne rade na deportaciji tih koji imaju pasoše, jer nama svi mogu vratiti migrante, a mi ne možemo nikome - pita se Kljajić.
Također, on zaključuje da je centar "Miral" bliži hrvatskoj granici od Vučjaka.
