Hadžić je prvo iznio neke osnovne ekonomske podatke za početak ove godine, poput rasta plate u Federaciji BiH, uz neke sektore koji su zabilježili najveći rast.
"Podaci koje je objavio Federalni zavod za statistiku pokazuju da je prosječna neto plata u Federaciji BiH u januaru ove godine iznosila 1.546 KM. U usporedbi sa decembrom, veća je za 8,3%, kada je iznosila 1.428 KM (+118 KM), što je direktni rezultat povećanja minimalne plate. Odnos minimalne i prosječne plate u januaru je iznosio oko 65%. Najviše je prosječna plata nominalno povećana u sektoru ugostiteljstva (+28,1%), zatim za Umjetnost, zabava i rekreacija (+20,6%), Građevinarstvu (17,3%), te Trgovini (16,3%). U sektoru finansijskih djelatnosti zabilježen je pad od 5,4%", napisao je Hadžić.
Zatim je iznio podatke o prihodima putem indirektnih i direktnih poreza u BiH.
"Prihodi od indirektnih poreza na nivou BiH (Porezi na potrošnju) u prva dva mjeseca ove godine su nominalno veći za 44 miliona KM (2,51%) u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, zbog veće otplate duga, entiteti su dobili manje novca i to Federacija -12 miliona KM, a Republika Srpska -7 miliona KM. Kada su u pitanju prihodi po osnovu direktnih poreza Federacije BiH (većinom porezi na rad), oni su u prva dva mjeseca porasli 127,1 milion KM, što je rast od 10,23%", napisao je.
Iznio je i podatak da je broj radnika u FBiH bio manji za 1.733 u odnosu na januar ove godine, te da je pad zabilježen u svim kantonima, osim u Kantonu Sarajevo, gdje je zabilježen manji rast.
"Podaci o kretanju prometa putem fiskalnih uređaja u Federaciji BiH su vrlo interesantni. Naime, u prva dva mjeseca ove godine su rasli 233,5 miliona KM (+2,3%) u odnosu na isti period prošle godine, ali u februaru je zabilježen pad od -46,26 miliona KM, tako da je ovaj plus rezultat januara", objavio je Hadžić.
Komentarisao je i detalje po općinama, rekavši kako je u većini zabilježen ozbiljan pad.
"Detalji su još interesantniji – čak 55 općina u februaru ove godine je imalo pad prometa i to u ukupnom iznosu od 209,8 miliona KM, od čega je najveći pad u Lukavcu (-19,4 miliona KM), Novi Grad Sarajevo (-17,4 miliona KM), Gradačac (-15,3 miliona KM), Mostar (-12,8 miliona KM), Ilidža (-11,4 miliona KM), te Tuzla (-9,3 miliona KM). Sa druge strane, 24 općine su imale ukupni rast od +163,6 miliona KM, od čega Zenica (+62,3 miliona KM), Orašje (+27,1 milion KM), Centar Sarajevo (19,6 miliona KM), Hadžići (+14,4 miliona KM), Visoko (+10,8 miliona KM), te Vareš (+9,5 miliona KM)", napisao je.
Komentarisao je i rast inflacije na 3,3 posto, te zatim analizirao ove brojke.
"Rast naplate doprinosa nije pratio rast potrošnje stanovništva, što može sada otvoriti mnoga pitanja, poput toga da li je zaista došlo do povećanja realne kupovne moći stanovništva, ili su neoporezive naknade, koje su bile zastupljene zamijenjene višim nivoom plate, kao rezultat rasta minimalne plate. Drugo, gotovo identičan nivo kretanja prometa preko fiskalnih uređaja i rasta u naplati indirektnih poreza, pokazuje da je nivo ekonomske aktivnosti značajno usporio i da bi se mogla potvrditi predviđanja, da će ova godina biti dosta izazovna. Dodatno, izvoz iz Bosne i Hercegovine je imao vrlo skromni rast od 3,7%", objavio je on.
Uz to, analizirao je i rast inflacije, kojeg je nazvao negativnim pokazateljem.
"Negativna stvar je povratak inflacije. Iako je ona i dalje relativno niska (3,3%) ubrzala je za 2pp u odnosu na oktobar kada je iznosila 1,3%. U odnosu na inflaciju od prije tri godine, ona je sada dijelom generisana i zbog rasta troškova poslovanja. Najviše zabrinjava činjenica da bi negativna politička klima mogla značajno uticati na očekivanja stanovništva i preduzeća, koji će zbog straha i neizvjesnosti dodatno ograničiti svoju potrošnju i investicijske odluke, a time smanjiti nivo ekonomske aktivnosti. Najgora stvar je ako dođe do stagnacije i inflacije, pojave sa kojom se vrlo teško boriti", objavio je Hadžić.
Za kraj je istakao da će dodatno pogoršanje stići zbog negativnih efekata uvođenja carina i rasta protekcionizma između SAD-a prema ostatku svijeta, te da će to "ako se nastavi, dodatno pojačati ekonomske pritiske na našu državu."
"Ipak, u ovom geopolitičko – ekonomskom haosu, postoji i jedna prilika za nas, a to je mogućnost značajnijeg ulaganja u namjensku industriju. Evropa će povećati izdatke za odbranu, što je nama prilika da i mi povećamo svoje kapacitete, obučimo i zaposlimo radnu snagu u ovom sektoru i na taj način kreiramo motor koji može povući ovu državu i ekonomiju naprijed", napisao je u svojoj objavi Faruk Hadžić.
Foto: Facebook
