Njihov prijedlog nije prihvaćen što znači da Evropska unije, skupa sa Sjedinjenim Američkim Državama, ostaje pri stavu da izbori moraju biti održani kako je i planirani - u oktobru ove godine.
Evropsko vijeće danas će se osvrnuti i na političku krizu u Bosni i Hercegovini, a zaključci će biti objavljeni do kraja dana.
Premijer Andrej Plenković odmah je, nakon završetka tog dijela samita koji se bavio temom BiH, dao izjavu novinarima u Briselu. Samit još traje, bit će gotov poslijepodne.
"Na taj je način EU prepoznao ustavnu arhitekturu BiH i ta će činjenica, uz ove zaključke koje je Hrvatska predložila, a Evropsko vijeće danas usvojilo, pomoći da se postigne konsenzus o ograničenoj ustavnoj reformi i reformi izbornog zakona u BiH. To će biti poticaj svim liderima u BiH da se učine napori za postizanje kompromisa budući da su oni vitalni za stabilnost i za funkcionalnost BiH. Također, u zaključcima se vrlo jasno, na prijedlog Hrvatske a uz prethodan vrlo jasan politički pristanak najviše razine u EU, daje signal da je EU spreman dodatno se angažirati s predstavnicima političkih stranaka u BiH, bilo ovdje, bilo u Sarajevu, da se postigne dogovor o izbornom zakonu. Ovo je dobrosusjedski i dobronamjerni napor Hrvatske kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti stabilnu BiH. Čini mi se da smo ovaj tjedan dobili dobar paket koji je snažan poticaj političarima u BiH", rekao je Plenković, prenosi Večernji list.
Ovim je nastavljeno hrvatsko lobiranje u institucijama EU u vezi sa unutrašnjim pitanjima u Bosni i Hercegovini.
Podsjetit ćemo da su prije nekoliko dana šefovi diplomatija i ministri odbrane zemalja članica EU, na insistiranje Republike Hrvatske, u dokument Evropske unije "Strateški kompas" uvrstili pojam "konstitutivni narodi" u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
To je izazvalo negodovanje Nizozemske, Njemačke, Belgije i Luksemburga koje smatraju da je koncept konstitutivnosti diskriminatoran.
Iako se čini da su pregovori o Izbornom zakonu doživjeli konačni fijasko, lider HDZ-a Dragan Čović danas je najavio da bi ipak moglo doći do novog kruga pregovora, a posebno je istaknuo važnost ustavnih reformi, a sve uz podršku visokih zvaničnika EU.
Inače, jučer je Evropsko vijeće ponovno izabralo Charlesa Michela za predsjednika na drugi mandat od dvije i pol godine, od 1. juna 2022. do 30. novembra 2024. Charles Michel za isto je razdoblje ponovno imenovan i predsjednikom sastanka na vrhu država eurozone.
Čelnici EU su jučer, prvog dana sastanka, usvojili zaključke o ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu. Na sastanku im se pridružio predsjednik SAD-a Joe Biden kako bi raspravljali o potpori Ukrajini i jačanju transatlantske suradnje, a kasnije su putem videoveze razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
