Dva glavna izazova s kojima se BiH suočava nisu tehnički već politički. Riječ je o secesionističkom pokretu RS i o političkom zastoju u pregovorima o reformama koje su potrebne kako bi se zemlja uskladila sa evropskim standardima, naveo je Galer
Evropski parlament je započeo plenarno zasjedanje u Strazburu na kojem zastupnici ocjenjuju političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Prvi je riječ dobio Mihael Galer (Michael Gahler), izvjestilac Evropskog parlamenta iz Njemačke.
- BiH je sada na raskršću. Nakon godina i godina političkog zastoja, politički dogovor od 12. juna u Briselu i najnoviji zaključci Vijeća simbol su evropske perspektive BiH. Evropsko vijeće je reklo da je spremno dodijeliti status kandidatkinje BiH, što je za tu zemlju i zapadni Balkan ključni trenutak.
Ne smijemo zaboraviti na izazove u budućnosti. Ta zemlja i dalje mora provesti niz reformi i ispuniti uslovne kriterije. Dva glavna izazova s kojima se BiH suočava nisu tehnički već politički. Riječ je o secesionističkom pokretu RS i o političkom zastoju u pregovorima o reformama koje su potrebne kako bi se zemlja uskladila sa evropskim standardima. Došlo je do blokade institucija, stoga je morao reagirati visoki predstavnik i EU-Althea.
Rješavanje tih blokada i povratak funkcionalnosti je od velike važnosti. Vijeće mora slijediti primjer SAD i Ujedinjenog Kraljevstva i sankcionirati Dodika. Rekao je da je predan reformama, ali je odletio u Sankt Peterburg i sastao se s Putinom, te i dalje odbija osuditi rusku invaziju na Ukrajinu. Stoga se Dodika mora sankcionirati - istakao je Galer.
On je istakao da bi to spriječilo bilo kakvo napredovanje prema EU.
- Moramo podržati ALTHEA-u i Ured visokog predstavnika. Njihove mandate treba obnoviti ili istražiti druge mogućnosti, uključujući NATO. Izborna i ustavna reforma nije provedena unatoč velikom posredovanju SAD i EU ne postoje politička volja.
Uprkos izazovima, moramo cijeniti novi fokus na zapadni Balkan. To je regija koja je važna za novi strateški kontekst. Stabilnost i mir BiH ovise o našoj podršci i perspektivi - dodao je Galer.
Lenarčić: Nema sumnje da BiH ima jasnu evropsku perspektivu
FOTO: SCREENSHOT
Nakon Galera, pred Evropskim parlamentom se obratio zastupnik iz Slovenije Janez Lenarčić.
- Evropsko vijeće je 24. juna bilo jako jasno. Čelnici EU su spremni dati status kandidatkinje BiH pod uslovom da BiH ispuni uslove. Mi očekujemo vidjeti opipljive reforme kako bi se ispunilo 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. EK je spremna izvještavati o provedbi prioriteta iz mišljenja.
Nema sumnje da BiH ima jasnu evropsku perspektivu kao jedinstva, ujedinjena država. No, ova godina je bila još jedna izgubljena godina. Umjesto konkretnog napretka vidjeli smo sve veći politički jaz što utiče na svakodnevni život ljudi i preduzeća. Očekujem od RS da zaustavi ovu političku krizu i omogući funkcioniranje državnih institucija. Samo će im tako EU im potpisati sredstva - poručio je Lenarčić.
Nakon slovenskog europarlamentarca riječ je dobila Željana Zovko, zastupnica iz Hrvatske.
- Uvaženi predsjedniče, poštovani povjereniče, mi smo se nekada razumjeli, živjeli smo u jednoj zemlji gdje je zakon većine doveo do velikog raspada te iste zemlje. Nije to tako davno bilo, još se sjećamo tog trenutka. BiH je zemlja koja je nastala na Dejtonsko-pariškom mirovnom sporazumu koji je označio kraj krvavog sukoba koga danas gledamo. To je bilo 1995. godine.
Ovdje raspravljamo da li trebamo očuvati Dejtonsko-pariški mirovni sporazum ili da li trebamo ući u još jednu novu krizu. Sutra se čelnici političkih lidera Srba, Bošnjaka i Hrvata u Briselu i ja očekujem jedan pozitivni dogovor.
Očekujem da se nakon izbora u 10. mjesecu koji će biti impelementirani bez dogovora u izbornom zakonu – da li ćemo ući u dublju krizu ili označiti nastavak mira dugog puta prema EU - kazala je Zovko.
Obratio se i Ditmar Koster (Dietmar) koji je poručio da Bosna i Hercegovina treba evropsku perspektivu, te da bh. građani žele pripadati Evropskoj uniji.
- BiH bi trebala dobiti status kandidatkinje, ali moraju se provesti reforme protiv korupcije i za osuđivanje vladavine prava. Sukladno 14 prioriteta mora se postići dobro funkcioniranje demokratskih institucija, dobro upravljanje i poštivanje temeljnih prava - rekao je Koster te istakao kako se bh. lideri moraju usredotočiti na te promjene.
Slovenski europarlamentarac Klemen Grošelj je rekao da je u Bosni i Hercegovini situacija takva kakva jeste, a da su evropski čelnici propustili priliku kako bi odgovorili na sve prijetnje i intervencije trećih strana.
- Mi smo vidjeli da se u EU ne uzima u obzir niti komisiji ova trenutna situacija. NATO je izjavio daje BiH ključan za stabilnost zapadnog Balkana i čitave Evrope, ali mi smo se na to oglušili i vodimo se vlastitim interesima i ne vidimo šta se dešava u BiH.
Neki vijećnici ovdje pokušavaju predstaviti BiH kao državu koja ne funkcionira, ali ona ne funkcionira upravo zbog naše krivnje jer nismo bili u stanju upravljati njihovom krizom. Trebali smo im dati status zemlje kandidatkinje za članstvo i pomoći im u borbi za vladavinu prava, borbu protiv korupcije. Također, moramo im pomoći da nadiđu sve prepreke i moramo otići izvan tih lokalnih politika koje pogoduju našim vlastitim interesima i moramo prijeći s riječi na djela i pomoći građanima BiH. Predugo sve to traje - kazao je Grošelj.
Tineke Strik je jasno poručila kako "Dodik ne može dalje govoriti kako je za pristup BiH EU, a istovremeno podržavati Putina i pokušati razrušiti BiH kao državu". Ona je istakla da politički lideri moraju provesti reforme i građanima pružiti državu kakvu oni zaslužuju.
Također, na zasjedanju će se ocijeniti politička situacija i na Kosovu i Srbiji, te će se glasati o pristupanju Hrvatske u eurozonu od iduće godine te raspravljati o razvoju događaja na zapadnom Balkanu.
