Nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) i pripadnici terorističke organizacije YPG/PKK zauzeli područje istočno od Eufrata, koje se nalazilo pod kontrolom ISIS-a, pitanje je kakva je sudbina terorista ISIS-a.
Većinu ljudi koji se nalaze u mjestu Bagoz, u Deir ez-Zoru, čine strani teroristi.
Nakon što je Bagoz prešao pod okupaciju YPG/PKK-a, mnogi pripadnici ISIS-a i njihove porodice odlučili su se predati i ostaviti oružje. Potom su prevezeni u naftno područje El-Omer, u Deir ez-Zoru, koje je i baza američkih snaga. Ipak, nije jasno kakva sudbina će ih zadesiti.
Na prostoru u kojem se nalaze dvorišta i kampovi, trenutno boravi nekoliko stotina pripadnika ISIS-a i članova njihovih porodica.
"Od Velike Britanije, Francuske, Njemačke i drugih evropskih saveznika očekujemo da preuzmu i sude 800 militanata ISIS-a koje smo uhvatili u Siriji. ISIS je pred slomom. Druga, ne tako lijepa alternativa, jeste biti prisiljen osloboditi ih", napisao je Donald Trump na društvenoj mreži u nedjelju.
Nakon ove izjave Trumpa, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas jučer je kazao kako situacija nije tako jednostavna kako SAD misli i da je potrebno prvo ustanoviti u kakvim su aktivnostima ISIS-a učestvovali njemački državljani.
Ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian je kazao kako ISIS još uvijek nije poražen, a ministrica pravde Nicole Belloubet izjavila je kako Francuska u ovoj fazi ne odgovara na zahtjeve o preuzimanju nekoliko stotina militanata.
Poznato je da Velika Britanija ne želi svoje državljane koji su se pridružili ISIS-u i da je sklona metodi oduzimanja državljanstava.
Zapadne zemlje nisu poduzele nikakve mjere za strane terorističke borce koje, prema terminologiji Ujedinjenih naroda (UN), čine pojedinici bez prava boravka ili državljanstva odrđene zemlje, koji su učestvovali u planiranju i pripremi terorističkih aktivnosti te učešća u njima, odnosno pojedincima koji su prošli obuku u te svrhe.
Uprkos pozivima koje Turska upućuje duži niz godina, pravni sistemi pomenutih zemalja sadrže nedostatke u suđenju kada je riječ o ovakvim djelima.
Pošto su krivična djela počinjena van granica te zemlje, a i teško je dokazati koje su zločine ove osobe počinile dok su se borile u redovima ISIS-a, kazne za ove ljude mogu biti izrazito male.
Prisutan je i rizik da pripadnici ISIS-a po povratku u svoje zemlje prođu kroz uobičajene sudske procese i da nedugo nakon toga budu oslobođeni. Zbog toga, evropske zemlje biraju da čekaju na neutralizaciju pripadnika ISIS-a u zemlji u kojoj se nalaze.
Jedan od razloga bezvoljnosti Zapada da poduzme konkretne korake, jeste i mogućnost da bi strani teroristički borci mogli u zatvorima u koje budu smješteni, radikalizirati druge zatvorenike.
Ukoliko zbog nedostataka u pravnom sistemu strani ratnici, koji imaju priliku širiti radikalne ideologije, budu oslobođeni, postoji rizik da bi mogli terorizirati izvorne zemlje. Isto tako, iskustvo o planiranju terorističkih napada nosi rizik od realizacije jednog takvog napada odnosno formiranja novih terorističkih ćelija.
Svaki terorist koji se vrati, u cilju sprečavanja radikalizacije drugih zatvorenika, trebao bi boraviti u odvojenoj zatvorskoj ćeliji. Ali nešto tako, zbog fizičkih i ekonomskih prepreka, ne čini se mogućim.
Isto tako, ove osobe treba staviti pod nadzor po povratku u svoje zemlje, ali su troškovi tehnologije koja bi pratila komunikaciju tih ljudi, izrazito visoki. Pretpostavlja se da bi sistem po teroristu mogao koštati i milion eura.
Turska poziva evropske zemlje da poduzmu korake u borbi protiv stranih terorističkih boraca, a od početka rata u Siriji pažljivo bira mjere koje će poduzeti.
Diplomatski izvori ističu kako je od 2011. određena zabrana ulaska u Tursku za 70.519 osoba.
Također, stranci koji ilegalnim putem uđu u zemlju, a za koje se sumnja da su povezani s teroristima, budu stavljeni pod nadzor i deportovani. U tim okvirima, deportovano je 7.060 osoba.
