Njemačka kancelarka Angela Merkel nastojat će u četvrtak tokom posjete Kini učvrstiti odnose s najvećim svjetskim izvoznikom kako bi se, uprkos nesuglasicama, zajedničkim snagama oduprli Sjedinjenim Državama kada je riječ o međunarodnoj trgovini i Iranu.
Njen prioritet bit će skiciranje zajedničkog njemačko-kineskog odgovora na prijetnje Donalda Trumpa da će uvesti carine na čelik i aluminij.
"Dvije zemlje slažu se da su otvaranje tržišta i uređena svjetska trgovina potrebni. To je centralni aspekt putovanja", rekla je u petak glasnogovornica njemačke kancelarke, Martina Fietz.
Kina je prvi trgovinski partner Njemačke.
No nastojanja Njemačke da se pronađe zajedničko stajalište u odnosu na Trumpa postala su složenija nakon što su Washington i Peking objavili da su postigli dogovor o suspenziji recipročnog povećanja carina kako bi mogli pregovarati o trajnom rješenju i izbjeći trgovinski rat.
Za Njemačku, kinesko-američki kompromis značio bi da bi ostala sama na prvoj liniji verbalnih i carinskih napada Donalda Trumpa.
Trump optužuje Njemačku
Američki predsjednik njemački trgovinski višak smatra prijetnjom za svoju zemlju. Njemačku optužuje i da iskorištava SAD jer ne izdvaja dovoljno za obranu u sklopu NATO-a.
Cijela Evropa prema tome strahuje od dogovora Pekinga i Washingtona o njihovim trgovinskim sporovima.
"Postoji rizik da SAD i Kina postignu dogovor na štetu Evrope ako Evropa ne bude znala pokazati čvrstoću", rekao je francuski ministar privrede Bruno Le Maire nakon što je Peking prihvatio načelo smanjenja američkog trgovinskog deficita.
Washington od Evropljana traži bolji pristup njihovim tržištima, bez čega će od kraja maja carine na uvoz čelika porasti za 25 posto, a aluminija za 10 posto.
'Protekcionističke tendencije Njemačke'
Merkel računa na odnose koje je sagradila s Kinom u zadnjih 12 godina. S 11 posjeta toj zemlji drži rekord među zapadnim čelnicima.
Peking je smatra važnom sagovornicom u Evropi i cijeni njenu pouzdanost za razliku od nepredvidljivog američkog predsjednika.
No njemačka kancelarka pred Kinu postavlja i zahtjeve, tražeći u ime reciprociteta veće otvaranje njenog velikog tržišta.
Kineski ambasador u Berlinu, Shi Mingde, odgovorio je rijetkom javnom kritikom u razgovoru za Stuttgareter Zeitung od ponedjeljka.
Po njemu, nedavne njemačke mjere uvedene kako bi se spriječilo kineske investitore da preuzmu kontrolu nad strateškim njemačkim preduzećima dokaz su "protekcionističke tendencije".
"Privredne razmjene nisu jednosmjerna ulica", rekao je, priznajući ipak da je potrebna saradnja jer je "svijet postao još složeniji, teži i teži za razumijevanje nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa".
Sporazum s Iranom
Drugo strateško pitanje u kojem Merkel želi postići napredak je sporazum s Iranom o njegovom nuklearnom programu koji Evropa, Kina i Rusija žele spasiti uprkos tome što je SAD iz njega izišao.
Teheran želi poštovati sporazum pod uslovom da mu se ne uvode sankcije.
"Merkel se nada da će Kina pomoći spašavanju iranskog nuklearnog sporazuma (...) jer jedino taj div u nastajanju može kupiti dovoljno iranskih sirovina da bi potaknuo iranski režim da ne razvija nuklearno oružje", ocijenio je Die Welt.
Naposljetku, moglo bi biti riječi i o još jednom jako osjetljivom pitanju; sudbini Liu Xije, udovice dobitnika Nobelove nagrade za mir Liu Xiaoba koja de facto živi u kućnom pritvoru.
"Postoji nada da će Merkel povesti Liu Xiju sa sobom u Njemačku, bilo bi pametno od Kine da je sada oslobodi", napisala je na Twitteru Sophie Richardson, direktorica Human Rights Watcha za Kinu.
