Ekonomisti i poslovna zajednica jedinstveni u ocijeni da je ukidanje dohotka do određenog iznosa dobar potez, ali ne na način kako je to predloženo. O detaljima plana Vlade FBiH da rastereti privrednike za N1 govorili su Goran Miraščić, savjetnik federalnog premijera i Adnan Smailbegović, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH, piše Hayat.
Gospodine Miraščija, prvo da objasnimo ovu mjeru Vlade FBiH da plate do 800 KM ne oporezuje?
Miraščić: To je mjera koja ide u paketu. Dakle, Zakon o porezu na dohodak ide u paketu sa Zakonom o doprinosima. Zbog čega ta mjera? Ovo je nešto što Vlada pokušava da promijeni tri ili četiri godine. To se našlo i u orginalnoj Reformskoj agendi. U suštini radi se o proširenju poreske osnove za naknade koje nemaju karakter plate i koje kao takve nisu oporezive. Federacija je jedno od rijetkih mjesta gdje postoji ta vrsta naknada. Ovdje govorimo o toplom obroku, prijevozu, regresu… Sad će i to biti oporezivano. Proširuje se poreska osnova, ali se više nego proporcionalno smanjuje zbirna stopa doprinosa. Mi trenutno imamo Zakon o doprinosima gdje je opterećenje sa bruto plate 41,5 posto. Kada su zakoni otišli u proceduru taj neki neutrala efekat što se proširuje, a smanjuje stopa, bio je 33,5. Bilo je značajnog rasta prihoda od direktnih poreza i doprinosa u posljednje tri godine i tako da smo došli do nekog kompromisnog rješenja da je novi prijedlog 32,5 posto. Što se tiče direktnog pitanja zašto 800 KM, prosječan odbitak po osnovu poreza na dohodak u 2018. godini bio je 450 KM. Znači, 300 maraka obavezni odbitak i uglavnom svi koristi barem jednu preferencije, mi znamo da je olakšica za prvo dijete bila 0,5 posto – jako je teško mogao doći neko do odbitka od 800 maraka. Odredili smo da je to nešto ispod prosjeka od 921,5 marke i došli smo do toga da bi bio fer pristup da oslobodimo sve one koji zarađuju do 800 KM, s obzirom da je to ispod prosječne plate. A sve koji zarađuju preko 800 maraka ćemo porezovati sa 13 posto. Dakle, ako je nekome plata 1.000 maraka plačat će se porez od 13 posto na tu razliku od 200 KM, što iznosi 26 maraka. Svima je obavezan odbitak 800 maraka.
Da li poslodavci saglasni sa ovom mjerom?
Smailbegović: Mi smo tražili veći odbitak. Išli smo sa varijantom 900 ili 1.000 maraka. Čak smo tražili da ide na prosjek Federacije pa da se eventalno svake godine pomjera kako raste prosjek, a da ova druga stopa ide na 15 posto. Htjeli smo da ove niske plate što više rasteretimo. Raniji prijedlog je bio 700 KM, sad smo došli na 800 – što je još uvijek prihvatljivo.
Da li će ovo dovesti do toga da poslodavci daju plate ispod 800 maraka kako ne bi plaćali porez na dohodak?
Smailbegović: Vidite, porez na dohodak je jedan manji iznos poreza koji se plaća na plate. Ključni su doprinosi, oni su najveća stavka. Prošla godina na doprinosima je bila tri i po milijarde, a porez na dohodak 382 miliona maraka. Ključna matematika kod niskih i visokih plata su doprinosi. Zakon o doprinosima ima glavnu manu, na koju smo često upozoravali, a to je da će na niske plate imati nulti efekat. Dakle, neće se tu nešto popraviti. Uštede su na višim platama. I to je rezultat jedne devijacije koja je prisutna u FBiH od rata – da imamo relativno nisku minimalnu platu i dosta visoke neoporezivne stavke – to su topli obrok, regres, prijevoz i to na niskim platama zaista pravi jednu jako veliku devijaciju. Sad kad se to oporezuje onda će to zaista uticati na niske plate. Mora se u konačnici jednom povući crta. To je jedna pozitivna strana priče.
Neki ekonomisti smatraju da ovakva mjera ne vodi povećanju ekonomske aktivnosti. Šta su rizici?
Miraščić: Ovo je nešto što se mora uraditi. Ovo je prvi korak čišćenja sistema. Neoporezive naknade vrše veliku distorziju tržišta rada. Što se tiče uposlenika to njima ne ulazi u penzionu osnovu. Uposlenika imamo 140.000 koji su prijavljeni na minimalac, a sigurno znamo da kroz neoporezivi naknade dobijaju dosta više. Napravili smo bezbroj scenarija i došli smo do podatka da je prosječan neoporezivi dio u 2018. godini, koji je isplaćivan na ruke, bio 180 maraka. Efekat će biti samo pozitivan jer je ova mjera usmjena na rasterećenju privrede. Ovo podiže stepen konkurentnosti.
