Ovo su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. BiH su 2013. napustile 24.043 osobe. I u idućih nekoliko godina radilo se o sličnom broju odlazaka. Drastičniji rast dogodio se 2019. godine kada je iz BiH otišlo blizu 57.000 građana. U tijeku 2020. godine 85.000 osoba preselilo je u inozemstvo.
Zabrinjavajući trend
Trendovi odlazaka već odavno ne zahvaćaju samo ruralna područja, mlade i kompletne obitelji napuštaju i urbane sredine, velike gradove u BiH. Najviše odlazaka kompletnih obitelji bilježi se u Posavini, na sjeveru BiH, te na područjima Hercegovine.
Iseljavanje radne snage iz BiH na najvišoj je razini ikad, navedeno je u studiji “Migracije zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija iz BiH: izazovi i mogućnosti”, koja je predstavljena u organizaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
U studiji se navodi da je posljednjih godina broj građana BiH koji se iseljavaju poprimio alarmantne razmjere, što je posebno vidljivo u zdravstvu i informacijsko-komunikacijskom i tehnološkom sektoru (IKT).
Šef misije IOM-a u BiH i regionalni koordinator za zapadni Balkan Laura Lungaroti prilikom predstavljanja studije istaknula je da nemaju točan broj osoba iz sektora zdravstva i informacijsko-komunikacijskog i tehnološkog sektora koji su napustili BiH i žive negdje u inozemstvu te da je to točka spoticanja jer ne postoji sustav koji će to zabilježiti.
– Ne postoji sustav koji će nama dati uvid u takvu vrstu informacija koju bismo imali za ta dva sektora. Trenutačno znamo da se iz BiH iselilo otprilike dva do dva i pol milijuna ljudi koji su državljani ove zemlje, a žive negdje u inozemstvu – rekla je Lungarotijeva. Dodala je da ni jedan sektor, ni zdravstvo ni IKT nema takvu vrstu statistike da se može pratiti na toj razini te da je to jedna od činjenica na kojoj se mora raditi.
Navela je podatak da je do 2019. godine izdano 56.000 vrsta radnih dozvola za državljane BiH. – To govori da su dane radne dozvole da ljudi iz BiH rade u zemljama EU-a, ali isto tako govori da je više od 50.000 ljudi emigriralo do tada – istaknula je Lungaroti. Smatra da se ovoj problematici treba posvetiti posebna pozornost.
Brojke su i veće
Iseljavanje nije samo problem BiH, nego cijele regije. Za najveći broj građana s ovih prostora Njemačka je “obećana zemlja” koje se nastoje domoći pod svaku cijenu. Prema procjenama blizu 2 milijuna osoba od ukupnih 20 mil. migranata u Njemačkoj, osobe su s prostora bivše Jugoslavije.
Dejan Kovač, hrvatski ekonomist, na svom je Facebook profilu objavio podatke koliko je građana zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije u Njemačkoj.
Prikazani podaci u stvarnosti su dosta veći, a ono što više treba brinuti ove zemlje uzlazni je trend dolazaka u Njemačku.
Prema podacima, koje je objavio, oko 10% migrantske populacije u Njemačkoj čine osobe s prostora bivše Jugoslavije. Kovač naglašava da je podatak od dva milijuna zapravo podcjenjivanje broja osoba koje su iz bivše Jugoslavije otišle u Njemačku te da je realna brojka puno veća. Kao probleme prilikom određivanja odredio je što treba mjeriti – jesu li osobe podrijetlom iz neke države, a zatim i stopu naturalizacije ili broja osoba koje uzmu njemačko državljanstvo.
Drugi problem su druga generacija migranata, tj. djeca koja žive u kućanstvu s roditeljima, a sami imaju samo njemačko državljanstvo, a treći problem su osobe s kratkoročnim ugovorima i osobe koje su povratnici.
Za povratnike je naveo da su bili aktualni poslije rata, ali da od 2000. godine nije pad zbog povratnika, nego je pad zbog naturalizacije jer su naši ljudi postajali Nijemci. Prema grafikonu koji je Kovač objavio, u Njemačkoj živi 373.000 migranata iz BiH, 426.845 migranata iz Hrvatske i 330.000 s prostora Srbije i Crne Gore.
Nedostatak radne snage u Njemačkoj još više će potaknuti iseljavanje s ovih prostora. Njemačka se trenutačno bori s manjkom kvalificirane radne snage zbog čega joj prijeti gospodarski kolaps.
Naime, njemačkim zanatskim obrtima nedostaje čak 250.000 radnika. Prema podacima Udruge njemačkih obrtnika (ZDH) trenutačno je u agencijama za zapošljavanje 150.000 slobodnih radnih mjesta.
No s obzirom na to da neke tvrtke ne traže radnike preko agencija za zapošljavanje, u Udruzi procjenjuju da je stvarna brojka oko 250.000 te da se očekuje još veći rast, piše Spiegel.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić uputio je apel nadležnim institucijama na višim razinama vlasti da trend iseljavanja mora biti zaustavljen jer je to trenutačno gorući problem po BiH u ekonomskom smislu.
Koliko je nužno poduzeti korake i zaustaviti odlaske iz BiH, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH u kojima je jasno navedeno da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države, Sloveniji i Njemačkoj.
