Većina Italijana, njih 58 odsto, smatra da treba bojkotovati proizvode i usluge "sebičnih Holanđana", pokazuje istraživanje javnog mnjenja u Italiji uoči sjutra očekivanog predloga Evropske komisije o fondu oporavka privreda i zdravstva EU od pogubnih posledica epidemije koronavirusa.
Italija i posebno Holandija su u ozbiljnom sukobu oko suštine ovog za, po mnogim ocjenama, budućnost i opstanak Unije presudnog plana oporavka oko koga su se sučelile i podijelile članice Unije kad je u pitanju solidarnost i viđenje ekonomskih i političkih načela EU, odnosno da li "štedljivi" bogati treba da finansiraju oporavak "trošadžija".
Jer jedni podržavaju francusko-njemački predlog da se za oporavak najugroženijim zemljama, Italiji i Španiji posebno, najviše odobri od zajedničkih 500 milijardi eura mahom nepovratnih sredstava-"poklona".
"Trošadžije", kako ih optužuju "štedljivi", kažu da oni, posebno Španci i Italijani, nisu bili neodgovorni u trošenju budžeta i državnih para pa zato zapali u privrednu i društvenu katastrofu, već ih je strašna epidemija koronavirusa mnogo teže pogodila i uništila njihove privrede i zdravstvo nego neke članice EU.
Austrijski list "Prese" smatra da nije valjan argument da bogate članice EU zato što imaju velike viškove u izvozu u ostatak Unije, a posebno u "trošadžije", treba da njima vraćaju dio zarade i to poredi s logikom američkog predsjednika Trampa i pokretanjem "trgovinskog rata" sa zemljama koje, poput EU i Kine, više izvoze nego što uvoze iz SAD.
Italijanski list "Stampa" upozorava da je to "slijepilo" a ne "štedljivost" i kaže da bi cijela Unija zapala u krizu opstanka, ako bi bilo prepušteno da jednostavno propadnu mnoge članice eurozone.
Analitičari u EU su podijeljeni i prema interesima koji se prelamaju, a uz ocjene da bi propašću privreda, zdravstvenih sistema i ogromnim političkim poremećajima koje bi to izazvalo, sama Unija prestala da postoji kakva jeste.
Jasno je da bi i za "štedljive" propala izvozna tržišta, ogrome armije nezaposlenih bi i među bogatim i među manje imućnim članicama EU postale plijen nedemokratskih, populističkih, autoritarnih sirena koje nude "laka rješenja", koja opasno sjećaju na prošlost Evrope.
Mediji, analitičari i političari u EU su ocijenili kao veliki, možda "istorijski zaokret" u dosad, kako se to vidjelo, uskogrudoj politici Njemačke prema budućnosti Unije, pošto je njemačka kancelarka Angela Merkel zajedno s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, velikim zagovornikom solidarnosti, jačanja jedinstva i ugasle svjetske uloge Unije, izašla s predlogom da se zajedničkim Fondom oporavka od epidemije u ravni cijele Unije preuzme zaduživanje i otplata 500 milijardi evra.
Njemačko-francuski predlog, o kojem će konačni predlog dati Evropske komisija koja se o tome posavjetovala sa svim partnerima u EU, sadrži i stavke da je to pomoć na samo dvije godine, "uz temeljitu procjenu kojim regionima i sektorima su ta sredstva potrebna".
Novac se može koristiti za ekonomski rast veoma korisne sektore istraživanja i inovacija, zdravstvo, prelazak privrede EU na "zeleni plan" i digitalizaciju, što je i zalog velikog strategijskog plana izgradnje Evropske unije kao ravnopravnog takmaca svjetskim moćnicima, Americi i Kini.
Berlin i Pariz kroz stav da u budžet EU ugrađeni Plan oporavka mora biti "vezan za poštovanje pravne države i temeljnih prava" šalje i poruku "suverenistima", članicama na istoku EU, koje nisu zadovoljne tim Planom jer strahuju da bi to moglo imati loše posljedice po njihova dosadašnja prava na povlačenje zamašnih sredstava iz strukturnih i kohezionih fondova Unije.
A da je koronavirus zaprijetio posljedicama "biblijskih razmjera", kako je upozorio i visoki predstavnik EU Žozep Borel, govori i izjava Bruna le Mera, ministra ekonomije Francuske, jedne od najmoćnijih i najbogatijih država Evrope, da bi bez osjetne potpore države i EU veliki francuski proizvođač automobila "Reno" jednostavno morao proglasiti bankrot.
Njemački nedeljnik "Špigl" zaključuje da je Njemačka zajedničkim predlogom s Francuskom za Fond oporavka EU "učinila istorijski korak za Uniju i uputila snažan znak solidarnosti bogatih s onima slabijima".
