Čelnici 196 zemalja koji su se okupili u španjolskome gradu trebali su se dogovoriti o konačnom dokumentu, o tome kako financirati siromašnije zemlje da ublaže štetu prouzročenu klimatskim promjenama i pravilima na tržištu ugljena, na plenarnoj sjednici u petak postalo je jasno do koje su mjere čelnici nesposobni postići sporazum, s obzirom na to da im se zahtjevi znatno razlikuju.
"Moramo čuti pozive ljudi"
Krista Mikkonen, finska ministrica okoliša je, govoreći u ime EU-a, kazala da će biti "nemoguće otići" sa skupa bez da se svi slože da je potrebno uputiti "snažnu poruku" da je nužno udvostručiti napore kako bismo sljedeće godine, kada Pariški sporazum ulazi u fazu implementacije, smanjili emisiju stakleničkih plinova.
"To je nešto što se od nas očekuje i moramo čuti pozive ljudi", rekla je Mikkonen.
Poziv EU-a za ambicioznijim ciljevima vezanim uz klimu podržali su Nepal, Švicarska, Urugvaj i Maršalovi otoci.
Nacrt završnog dokumenta koji je sastavio Čile, kao predsjedatelj samita, ne sadrži dovoljno snažnu predanost klimatskim ciljevima i dodatnu "injekciju" pariškom procesu koji zapinje.
"Čileansko predsjedanje je imalo jedan jedini posao, da zaštiti cjelovitost Pariškog sporazuma, a ne da dopusti da se raspadne zbog cinizma i pohlepe", kazala je izvršna direktorica Greenpeacea Jennifer Morgan.
Najveći kočničari? SAD, Japan i Brazil
Kao najveće kočničare iole smislenijem djelovanju u borbi protiv klimatskih promjena navela je SAD, Japan i Brazil.
Otočne države koje bi zbog dizanja razine mora mogle biti izbrisane s lica Zemlje optužile su u četvrtak bogate zemlje da nemaju osjećaj za razmjere klimatske krize.
S obzirom na goleme političke i gospodarske interese više od 190 država potpisnica sporazuma, pregovori i nagađanje u posljednjim trenucima uobičajena su pojava na godišnjim sastancima kojima je cilj osnažiti Pariški sporazum.
