EU je pojačala pomoć zemljama zapadnog Balkana usljed korone kako bi suzbila negativne narative da je ovaj region zaboravljen, a posljednjih mjeseci isporučeno je medicinske pomoći BiH u vrijednosti od sedam miliona evra, objavljeno je na stranici Evropske službe za spoljne poslove, koju vodi španski diplomata Žozef Borel.
Ova služba je objavila podatke za svaku od zemalja u našem regionu pojedinačno, ističući da ispunjava obećanje koje je dato liderima da će EU u najkraćem roku dostaviti potrebnu pomoć. Kako je naglašeno, medicinska oprema dostavljena je medicinskim centrima i ustanovama u svim većim gradovima u zemlji, a do sada isporučena pomoć za BiH se sastoji od 7.500 paketa testova, 64 respiratora, 20 prenosnih ultrasoničnih uređaja, devet mašina za rendgentsko zračenje, te oko milion zaštitnih maski.
"Osim ovog, EU je nastavila podršku u povećanju medijske pismenosti za mlade u zemlji koje organizuju lokalne zajednice za provjeru tačnosti podataka, a čiji rad je značajan za suzbijanje dezinformacija tokom izbijanja korone", naglašeno je u ovom dopisu.
U Delegaciji EU su nam rekli da EU podržava projekat "Jačanje medijske pismenosti mladih ljudi u BiH", koji sprovodi Udruženje građana "Zašto ne" u saradnji sa Asocijacijom srednjoškolaca BiH s fokusom na medijsku pismenost i dezinformacije.
"Cilj je podizanje svijesti i širenje znanja srednjoškolaca i njihovih nastavnika, kreatora politika, predstavnika civilnog društva, medija i šire javnosti o medijskoj pismenosti, kao i obimu i prirodi dezinformacija, te načinu provjere sadržaja", kažu oni.
Tamara Ćuruvija, novinarka RTRS koja ima autorsku emisiju o EU, kaže za "Nezavisne" da je stvorena percepcija u cijelom regionu da druge zemlje pomažu više nego EU, iako je, kako kaže, EU najveći donator i spoljnotrgovinski partner BiH i regiona.
"Potrebno je unaprijediti komunikaciju o evropskim procesima. Među ostalim, može se ostvariti pomoću medijskog uticaja EU na one narative koji postoje na primjer u RS, gdje je podrška EU niža u odnosu na drugi entitet", kaže Ćuruvija, podsjećajući na to da čelni ljudi i RS i Srbije svjesno povećavaju utisak da Rusija i Kina pomažu više nego što to čini EU.
"Čini se da se često zaboravlja da je pristupanje EU dobrovoljno i da se radi o izboru samih država. Reforme koje EU traži i od kojih zavisi napredak u integraciji koriste samim građanima. Važno je napomenuti da za razliku od EU ostali spoljni faktori, poput Kine i Rusije, ne traže reforme", kaže Ćuruvija.
I Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, slaže se s Ćuruvijom da pojedine vlade u regionu šalju pogrešne informacije svojim građanima o tome da Rusija i Kina pomažu više nego što to čini EU.
"EU je svjesna loše percepcije koju ima u ovim zemljama i otuda naglasak na tačne informacije o znatnim sredstvima koja se slivaju u ovim zemljama. Ove zemlje, a pri tom mislim prvenstveno na BiH, bez ove pomoći i podrške ne bi mogle preživjeti. Ne znam zašto to ne želimo priznati. Otuda i zabrinutost da li su politički lideri svjesni da je bitnije da se okrenu ovom glavnom partneru nego da, rekla bih, bezobrazno uzimaju sve iz EU, a hvalospjeve dijele nekom drugom", kaže Topićeva.
