Žozep Borelj (Josep Borrell), visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, objavio je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu.
Dio koji se odnosi na BiH upozorava između ostalog na nazadovanje kada je u pitanju garancija slobode izražavanja u RS, ukazuje na neophodnost sprovođenja izbornih reformi, te naglašava potreba ispunjavanja 14 prioriteta koje je pred lokalne vlasti stavila Evropska komisija. Upozorava se i na politički uticaj pod kojim se nalaze javni emiteri.
Politički pritisci i zastraživanje
- U julu 2023. godine, u Krivični zakon entiteta RS ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad. Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima - navodi se u uvodu izvještaja.
U dokumentu se podsjeća kako je u septembru 2023. godine, Narodna skupština entiteta RS usvojila u prvom čitanju Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti, istaknuvši kako bi njegovo potpuno usvajanje bi predstavljalo veliki korak unazad.
Prijedlog ovog zakona je, podsjetimo, jučer povučen s dnevnog reda Vlade RS.
Vezano za slobodu okupljanja, dodaje se, postoje ograničenja na spontana okupljanja i usljed troškova osiguranja, a sloboda okupljanja je posebno i dalje ograničena u entitetu RS, gdje je policija u martu 2023. godine zabranila LGBTI događaj.
Povorke ponosa, koje se na godišnjem nivou održavaju u glavnom gradu, se održavaju redovno, navodi se u izvještaju.
Provođenje izborne reforme
U dijelu koji se odnosi na rad državne vlade, odnosno Vijeća ministara BiH, dokument podsjeća kako je novi saziv preuzeo dužnost krajem januara, nakon izbora održanih u oktobru 2023, a da je državni budžet usvojen u martu. Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena su do maja.
Istaknuto je i pitanje neophodnosti provođenja izborne reforme te ukidanja negativnihi praksi u obrazovanju.
- Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost da efikasno ostvaruju svoja politička prava, te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava utvrđenom u predmetu Sejdić-Finci.
Potrebno je prekinuti podjele u obrazovanju kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse ‘dvije škole pod jednim krovom’. Rodno zasnovano nasilje, loše postupanje sa licima lišenim slobode i nedovoljna zaštita pripadnika manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost - piše u izvještaju.
Kada je riječ o poštivanju ljudskih prava u kontektsu EU integracija Bosne i Hercegovine, dokument ističe kako EU nastavlja pomno pratiti poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost spolova.
Polovina od četrnaest ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. godine o zahtjevu Bosne i Hercegovine (BiH) za članstvo u EU, se odnosi na temeljna prava. Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje - navodi se.
Pitanja finansijskog angažmana EU
Dokument još tretira pitanja bilateralnog političkog i finansijskog angažmana EU u BiH, gdje se između ostalog naglašava da je fokus podrška EU putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) na oblasti pravosuđa (6,4 miliona eura), civilnog društva i medija.
- Sredstva EU pomažu evidentiranju nestalih osoba (3 miliona eura), kao i podršci i praćenju rada na predmetima ratnih zločina (5 miliona eura). Nastavljena je podrška rodnoj ravnopravnosti (0,5 miliona eura) u okviru Instrumenta za ravnopravnost spolova, uključujući izradu prvog Indeksa rodne ravnopravnosti za Bosnu i Hercegovinu i institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova.
Sredstva za ispunjavanje pristupnih kriterija iz oblasti zaštite temeljnih prava su se nastavila pružati kroz EU4HumanRights (800.000 eura), koji projekat direktno podržava Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Agenciju za rodnu ravnopravnost i Instituciju ombudsmana za ljudska prava - piše u izvještaju.
