Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica uručila je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću odluku o isplati prve rate od 700 miliona eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti što je, kako je rečeno, najveći iznos bespovratnih sredstava koji je Komisija do sada dala Hrvatskoj, javlja Hina.
Riječ je o sredstvima za reforme iz nacionalnog plana oporavka poduzete do 31. decembra 2021. godine, među kojima su aktivne mjere zapošljavanja, program dekarbonizacije energetskog sektora, aktivnosti u području prostornog uređenja, reforme tržišta rada i socijalne zaštite i slično, pojasnio je Plenković nakon sastanka sa Šuicom.
„Dobili smo jasne kriterije definirane za poduzimanje reformi, svih onih mjerila koja su bila bitna kako bi svakih šest mjeseci Komisija evaluirala naša postignuća. Možemo reći da smo u tom pogledu brzi i učinkoviti“, kazao je Plenković, dodavši da je riječ o najvećem iznosu bespovratnih sredstava koje je Hrvatska do sada dobila od Europske komisije.
Šuica je istaknula da je Hrvatska šesta članica EU-a koja je zaprimila prvu uplatu Komisije u sklopu Plana oporavka i otpornosti.
„To je program koji treba zaštititi EU i članice od budućih eventualnih šokova, nastao kao posljedica COVID-a 19“, kazala je Šuica.
Predstavljen program socijalnog mentorstva
Na pitanje novinara hoće li inflacija utjecati na povećanje sredstava u okviru fonda, Šuica je kazala da Komisija novac posuđuje na tržištu kapitala i dužna ga je vratiti do 2059.
„Neće vjerojatno biti promjena nego će se vjerojatno napraviti manje projekata nego što su predviđeni u nacionalnim programima“, rekla je Šuica.
Sastanku Plenkovića i Šuice nazočili su potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Piletić je potom predstavio program socijalnog mentorstva koji će se financirati od iduće isplate u sklopu nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
Taj projekt predviđa osposobljavanje najmanje 220 socijalnih radnika koji će biti zaposleni kao stručnjaci za socijalno mentorstvo, a predviđa se da će uslugu socijalnog mentorstva koristiti 30.000 ljudi, pojasnio je Piletić.
Od prvog dana 2023. program bi trebao početi s radom, a osnovat će se Hrvatski zavod za socijalni rad. Cilj je osnaživanje pojedinaca te samoaktivacija i motivacija socijalno osjetljivih skupina, dodao je.
Među korisnicima usluge bit će dugotrajno nezaposlene osobe, djeca korisnici zajamčene minimalne naknade, osobe s invaliditetom i žrtve trgovine ljudima.
Foto:Arhiv
