Nakon Aye Sofije sada je riječ o crkvi Chori, jednoj od najpoznatijih vizantijskih crkvi u Istanbulu.
Srednjovjekovna crkva Hrista Spasitelja u polju, sagrađena u blizini starih gradskih zidina Konstantinopolja, ima vizantijske mozaike i freske iz 14. stoljeća s biblijskim motivima.
One su prekrivene malterom pošto su grad osvojile Osmanlije 1453. godine, ali su ponovno otkrivene, kao i u slučaju Aye Sofije, kada je zgrada pretvorena u muzej prije više od 70 godina.
Erdogan se pozicionira kao zaštitnik muslimanskih vjernika, a prošlog mjeseca se pridružio desetinama hiljada vjernika na prvim molitvama u Ayi Sofiji poslije 86 godina.
Odluku o pretvaranju Aya Sofije u džamiju žestoko su kritikovale crkvene vođe i neke od zemalja Zapada, smatrajući da bi to mogao da bude razlog za produbljenje religijskih podjela.
Crkva Krista Spasitelja u Polju bila je bizantska crkva, a od raskola 1054. godine je pravoslavna, sve do 1511. godine, kada po nalogu Atik-paše, velikog vezira sultana Bajazita II., postaje džamija. Zidovi su joj tada prekriveni slojem gipsa i dograđen je minaret.
Godine 1948., u vrijeme turskog predsjednika Ismeta Inenija, koji je slijedio Ataturkovu nakanu pretvaranja u muzeje nekadašnjih crkava koje su nakon pada Bizanta 1453. postajale džamije, i Chora postaje muzej.
"Sada to više nije jer se mora vratiti prvobitnoj namjeni", odlučila je Erdoganova vlast.
Crkva Chora inače je obavezno odredište svih svjetskih ljubitelja umjetnosti i miliona turista, u prvom redu zbog neprocjenjivih mozaika i freski s prizorima iz Svetog pisma, te portretima Isusa i svetaca, te je na popisu UNESCO-ove baštine.
