Novi sistem sa sobom će donijeti niz novina na političkoj sceni, a Erdoanova pobjeda je signal koji treba upaliti lampicu zapadnim silama, navodi CNN.
S druge strane, predsjednik Rusije Vladimir Putin i lider Somalije Muhamed Abdulah brzo su čestitali Erdoanu na pobjedi, ističe američka televizija.
- Pobjednik izbora u nedjelju je Turska, cijela nacija, svi ljudi iz regiona koji pate i svi potlačeni u svijetu - rekao je Redžep Tajip Erdoan nakon pobjede.
A šta zapravo znače ovakvi izborni rezultati i šta sve očekuje Tursku?
Za predsjednički sistem građani Turske opredijelili su se prošle godine na referendumu, a promjene će se odnositi na zakonodavstvo, ovlaštenja predsjednika, civilno i vojno pravosuđe, kao i na Ustavni sud.
Parlamentarni izbori će se održavati svake pete godine, a istog dana će se održati i predsjednički izbori. Predsjednik će moći biti izabran na dva uzastopna mandata, što znači da bi Erdoan mogao biti predsjednik i u narednom petogodišnjem mandatu, ukoliko se bude kandidirao. To bi značilo da će Erdoan na vlasti ostati sve do 2028. godine.
Turski predsjednik konsolidirao je moć u svakom koraku u svojoj karijeri, navodi CNN. Ugušio je proteste opozicije i protivnika, a 2013. godine zataškao je istragu o korpuciji.
Poslije neuspjelog državnog udara julu 2016. godine uspio je eliminirati protivnike, ugušio je javne institucije, a u zatvor je smjestio svakog svog kritičara, medije je stavio pod svoju vlast.
Erdoanova pobjeda je i novi poraz opozicije, koja je ostvarila dobre rezulatate.
Iako su razočarani izborima, skoro polovina Turaka glasala je protiv Erdoana. To znači da će opozicija biti uključena u rad parlamenta i da će se imati čemu nadati u toku sljedeće izborne kampanje.
Ogromna kilma straha zahvatila je i medije, dodaje se u tekstu. Prema istraživanjima, više od 120 novinara je i dalje u pritvoru zbog državnog udara iz 2016. godine. Pristrasnost medija bila je jasno vidljiva i tokom izborne kampanje i tokom izborne noći.
Turska valuta, lira, dramatično je pala od pokušaja državnog udara u julu 2016. Centralna banka je pokrenula kamatne stope od skoro 18 posto u nastojanju da se zaustavi val, ali to je nagomilavanje poreznih obaveza za turske državljane.
Erdoan, koji je rekao da želi veću kontrolu nad privredom, pogoršao je stanje tako što je kazao da želi kontrolirati kamatne stope.
Strani investitori, koji se plaše nezavisnosti u Centralnoj banci, napustili su Tursku.
Tokom Erdoanove vlasti, Turska je postala najproblematičniji član NATO-a, jer često sabotira američku politiku u Siriji. Turska je također uznemirila saveznike NATO-a kupovinom raketa dugog dometa iz Rusije, jer raketni sistem nije operativan sa već postojećom odbranom NATO-a.
Kako navodi CNN, put Turske prema EU nikad nije bilo dalji. Turska već 30 godina pokušava ući u evropsku zajednicu, a pregovori o pridruživanju uvijek su teško išli zbog većinskog muslimanskog stanovništva. Pod Erdoanovom vlašću izgledi za pridruživanje su postali još manji, jer je EU zabrinuta za stanje ljudskih prava u Turskoj.
