Tvrdi da je Ministarstvo na čijem je čelu, kako je rekla, nastojalo podržati sve reformske procese i da se ne može kazati da se ništa nije radilo, ali su:
"Rezultati PISA istraživanja skrenuli pažnju na to da promjene u obrazovanju ne mogu više čekati i da trebaju biti postavljene kao prioritet u društvu. S obzirom na to da se obrazovanje nakon puno vremena našlo u centru pažnje javnosti i donosioca odluka, rezultate PISA istraživanja treba iskoristiti kao argumente da se odlučnije, sa više promišljenih investicija, krene u promjene u obrazovnom sistemu."
Prema njenim riječima, obrazovanje konačno treba postati jedna od prioritetnih reformi u koju će se uključiti svi akteri i raditi na zajedničkom cilju. Za Dilberović je taj cilj kvalitetno obrazovanje za svu djecu i mlade, koje je usklađeno sa međunarodnim standardima kvaliteta obrazovanja.
"Nažalost, zakazali smo"
Zatim se osvrnula na pitanje odgovornosti. Jasno je poručila da djeca nisu kriva. Istakla je da je obaveza aktera obrazovnog sistema da đake pripreme za nove izazove dodavši:
"Nažalost, zakazali smo. Nadam se da je sada svima jasno da su promjene neminovnost i da je krajnje vrijeme da prijeđemo s riječi na djela. Novac uložen u nekvalitetno obrazovanje je loša investicija, a dobra investicije jeste ulaganje u poboljšanje kvalitete obrazovanja."
U razgovoru za naš portal je naglasila jednu pozitivnu stvar koju je pokazalo PISA istraživanje.
"Međutim, raduju me oni pozitivni rezultati PISA istraživanja da većina učenika u Bosni i Hercegovini ima pozitivan stav prema obrazovanju, a preko 85 posto njih vjeruje da će im obrazovanje osigurati bolju budućnost i zaposlenje te da se trud u obrazovanju isplati. Čak 53posto učenika koji su bili uključeni u istraživanje je izrazilo želju da steknu fakultetsku diplomu. Također, jadan od ohrabrujućih podataka dobivenih PISA istraživanjem jeste da većina učenika u Bosni i Hercegovini, njih 80 posto, osjeća da pripada školi", rekla je.
Za nju je prethodno navedeno pokazatelj da mladi, kako je kazala, nisu otuđeni od škole.
Šta činiti sljedeće?
Ministrica Dilberović se osvrnula na to šta je potrebno učiniti da se pokušaju poboljšati rezultati tokom PISA istraživanja koje bi trebalo biti provedeno 2021. godine odnosno kako poboljšati obrazovanje.
Tvrdi da je Ministarstvo, kako je istakla, veoma ozbiljno prihvatilo rezultate. Najavila je i konkretne korake.
"Već krajem mjeseca je planiralo održavanje tematske sjednice Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja će biti posvećena implementaciji preporuka PISA istraživanja 2018. Planiramo da na ovoj sjednici budu predložene konkretne mjere koje će se poduzimati kako bi se unaprijedilo stanje u obrazovanju i doprinijelo boljim učeničkim postignućima u budućnosti. Ulaganje u kvalitetno obrazovanje, u svjetlu loših rezultata na PISA istraživanju, je imperativ i nema alternativu", objasnila je za portal Radiosarajevo.ba.
Smatra da ako se ne provedu reforme, kako je kazala, osuđujemo sebe i svoju djecu na život bez perspektive i nade za bolju budućnost dodavši:
"S obzirom na već izrađene zajedničke jezgre, smatramo i da će u predstojećem periodu doći do izrade novih programa za predškolski odgoj i obrazovanje i novih nastavnih planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje, koji će se zasnivati na Zajedničkoj jezgri, a koji će kod učenika više podsticati razvoj funkcionalnih znanja i vještina, odnosno kritičkog mišljenja i sposobnosti rješavanja realnih problema na osnovu stečenih znanja iz različitih nastavnih predmeta."
Programme for International Student Assessment ili PISA istraživanje je provedeno 2018. godine u 79 zemalja svijeta. Bosna i Hercegovina je bila država u kojoj je prvi put provedeno ovakvo istraživanje.
Istraživani su čitalačka i matematička pismenost, kao i pismenost iz prirodnih nauka 15 godišnjih učenika. Bilo je obuhvaćeno 6.480 učenika - 3.148 djevojčica i 3.332 dječaka u 213 osnovnih i srednjih škola u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Zauzeli smo 62. mjesto. Iz zemalja u regiji, lošiji su samo đaci u Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. U pismenosti iz prirodnih nauka, Bosna i Hercegovina je najlošija. To znači da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. Prvo mjesto dijele Kina i Singapur.
Za testiranje je 2018. izdvojena jedna marka po učeniku.
Istraživanje se provodi od 2000. godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD). U Bosni i Hercegovini ga je provela Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) uz podršku nekoliko država i međunarodnih institucija.
Provodi se svake treće godine. Sljedeće bi trebalo biti 2021. Da li će se to desiti zavisi od toga da li će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine potpisati ugovor čime će se to i omogućiti.
