Djevojka je uhapšena, ali je ovaj slučaj u fokus stavio neuređenost u ovoj oblasti. Iz humanitarnih organizacija kažu da su gotovo svakodnevno meta prevaranata, ali i da je jako teško zaštititi se. Država bi, poručuju, ipak mogla više uraditi i za bolesnu djecu i za pomoć u njihovom liječenju.
Prikupljanje novca u humanitarne svrhe laka je meta za prevarante. Svjesni su toga u udruženju ''Pomozi.ba'' i kažu ovo nije prvi put da se njihovo ime i djelovanje zloupotrebljavaju. Da slučaj prijave policiji odlučili su se jer zloupotrebe nisu prestale, uprkos njihovim upozorenjima.
"Imali smo slučajeva gdje su se pojedinci ili organizovane grupe takođe predstavljali, članovi nekih udruženja čiji su promoteri koji su imali određene procente, čak 30 odsto. Imali smo slučaj koji smo mi interno istraživali, gdje neki taj promoter dnevno zaradi i 250 maraka u BiH da mu bude dnevnica, jer on skupi 800 maraka, 850 pa od toga dobije 30 odsto. A svima je lakše prolazilo kada kažu da su iz 'Pomozi.ba'. Pokucaju na deset vrata, kažu da su iz jednog udruženja, drugog trećeg pa ljudi to i ne reaguju baš. Čim kažu da su iz 'Pomozi.ba' ljudi nekako odmah daju marku, dvije, pet, deset", priča Elvir Karalić iz Udruženja ''Pomozi.ba''.
Ljudsku solidarnost i empatiju prevaranti vide kao još jedan način da dođu do novca. I pritom ne biraju metode.
"Nose lažnu dokumentaciju, uzimaju i neke stare apele koji su završeni prije godinu, dvije, tri, pa te apele tu djecu prikazuju kao da za njih sakupljaju. Čak i djecu koja nažalost više nisu među nama, koja su umrla, gdje oni znaju da to jednostavno neće niko istraživati", dodaje Karalić.
Kada se pokrene akcija prikupljanja pomoći gotovo je nemoguće znati da negdje, u nekom drugom gradu, neko tu istu akciju ne zloupotrebljava. Ipak, u organizaciji ''Otvorena mreža'' kažu da se određene mjere zaštite mogu preduzeti.
"Ako se bilo gdje, u bilo kom gradu pojavi akcija prikupljanja novca za određenu osobu, ona mora biti organizovana. Mora o tome biti obaviješten načelnik MUP-a i načelnik opštine.To je jedino rješenje i mora se kontaktirati organizacija u ime koje to neko radi", pojašnjava Almir Čehajić Batko, direktor ''Otvorene mreže''.
Otvorena mreža trenutno prikuplja pomoć za 24 osobe koje čekaju transplantaciju bubrega. Kroz godine spasili su život više od 400 osoba. Od svog rada ne odustaju, ali se pitaju:
"Ne znam samo kako niko iz države, ko prima pare državne ne nazove i ne kaže šta to vi radite, zašto vi to radite i zašto vi to radite umjesto nas?''
Put do ozdravljenja, zbog birokratskih procedura bio je dovoljno težak za oboljele od teških oboljenja. Uz potencijalne prevare, čini se, nikada nije bio teži.
