Mogućnost da se Volkswagen (VW) vrati u BiH zaintrigirala je javnost u ovoj zemlji, posebno u Vogošći gdje se nalazi jedna od lokacija koja je ponuđena njemačkoj kompaniji. Riječ je o pogonima Tvornice automobila Sarajevo (TAS) gdje su se i prije rata proizvodili njemački automobili, od popularne Bube do legendarnog „Golfa dvojke" koji je u BiH stekao status „nacionalnog vozila".
Podijeljene su emocije i očekivanja Vogošćana. Neki ne vjeruju da je tako nešto moguće, a drugi se nadaju da bi VW vozila s bosanskohercegovačkih proizvodnih traka ponovo mogla krenuti u svijet. „To su bajke za malu djecu, nema od toga ništa", kaže jedan stanovnik Vogošće naglašavajući da je Nijemcima Turska „važnija od Bosne". Pojedini ističu kako je sve moguće „ako država ponudi dobre uvjete".
Dobra, stara vremena
Među optimistima je i bivši radnik VW-a Hasan Kadrić. On za Deutsche Welle kaže da se „ništa bolje ne bi moglo dogoditi ovom gradu, ali i državi" te da bi i „partneri iz VW-a" imali koristi od bosanskih radnika. „Kada smo počinjali, prvo se krenulo s Bubom koju smo montirali ovdje u TAS-u, a onda je došao Golf A1, pa nakon toga i legendarna dvojka – Golf A2. Počeli smo raditi i 'trojku', ali nas je zaustavio rat", kaže Kadrić prisjećajući se proizvodnje VW-a u Vogošći.
On ističe da je to bilo „vrijeme blagostanja" za sve.
„To je značilo život. Mlada raja se zapošljavala, a vidite kako danas odlaze iz BiH. Svi su radili ovdje u Vogošćanskom bazenu i dobro se živjelo. Ljudi su dolazili iz Olova, Srednjeg, Visokog, Breze... Ovdje je znalo doći i po 30, 40 autobusa ispred TAS-a ujutro dovozeći radnike. Ali nije se radilo samo u TAS-u. Za TAS su radile i desetine drugih firmi iz bivše Jugoslavije, posebno iz Hrvatske, Slovenije. Jugoplastika je radila sjedala i stranice, Saturnus farove, Elan hardtopove", priča Kadrić.
VW je planirao izgraditi tvornicu u Turskoj, ali je procedura „zamrznuta" zbog vojne intervencije Ankare u Siriji. Zato je svoje usluge njemačkom koncernu ponudilo više zemalja, među kojima su se kao favoriti spominjale Bugarska, Rumunjska i Srbija. BiH, na osnovu višedesetljetnog iskustva suradnje s VW-om, također vjeruje da ima dobre šanse.
Što Volkswagen traži od ponuđača?
Direktor sektora energetike i koordinator projekta „Razvoj automobilske industrije FBiH" u Privrednoj komori Federacije BiH Armin Hodžić kaže da se zahtjevi VW-a prvenstveno odnose na površinu od 400.000 m2 slobodnog prostora za izgradnju tvornice.
„VW bi izgradnjom tvornice zaposlio oko 5.000 radnika, od čega bi najmanje 650 bilo inženjera, strojarske i elektro struke. Vrijednost investicije je oko 1,4 milijarde eura. Tvornica bi bila izgrađena do 2023. godine, a planirani izvoz bio bi oko 4,5 milijardi eura odnosno 300.000 vozila godišnje", kaže Hodžić za DW.
BiH je VW-u ponudila dvije lokacije za gradnju tvornice: jednu u krugu bivšeg TAS-a, odnosno sadašnjeg VW Sarajevo i „zamjensku" u Novom Gradu, kod Rajlovca.
„Obje lokacije nude infrastrukturu neophodnu za brzu i sigurnu distribuciju dijelova i gotovih proizvoda. Također, ponuđene su i određene olakšice kada je u pitanju cijena određenih energenata što velikim dijelom utječe na konačni mjesečni račun kao i financijsko učešće u nekim drugim režijama", kaže Hodžić.
Prednosti BiH u odnosu na druge ponuđače
BiH ima tradiciju industrijske proizvodnje i poslovanja u domenu automobilske industrije, što je važan preduvjet za proizvodnju kvalitetnog konačnog proizvoda, kaže Hodžić.
„Također, jedna od ponuđenih lokacija već ima razvijenu infrastrukturno-distributivnu mrežu automobilskih dijelova. Tokom posjeta predstavnika Federacije BiH nadležnima u Wolfsburgu, ponuđene su još neke olakšice u poslovanju kao i subvencije koje bi u značajnoj mjeri utjecale na smanjenje konačnog troška izgradnje ali i rada tvornice", ističe sugovornik DW-a.
„Od 60 kompanija koje rade za automobilsku industriju i koje su članice Grupacije Automobilske Industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH, njih desetak radi direktno s Volkswagenom, odnosno kako mi to kažemo, imaju „lieferantski" broj direktno kod VW-a. Generalno gledano, kompanije iz BiH su prepoznate kao sigurni i pouzdani dobavljači kvalitetnih i pouzdanih dijelova koji su u stanju da se prilagode načinu i zahtjevima poslovanja Volkswagena", tvrdi Hodžić.
VW i Prevent Grupacija
On, međutim napominje da postoji određeni spor između VW-a i domaće bosanske tvrtke Prevent „koji se polako rješava".
„Jedna od lokacija je u zajedničkom vlasništvu dvije spomenute svjetske kompanije. Međutim, ukoliko to bude jedini kamen spoticanja za dolazak povijesne mega investicije u BiH, imamo modalitet rješenja, tako da u konačnici to ne predstavlja problem", kaže Hodžić.
Mogući povratak VW-a u BiH za DW je komentirala i Prevent Grupacija.
„Prevent je prije gotovo dvadeset godina ušao u zajedničku investiciju s VW AG, sa ciljem da se nastavi proizvodnja automobila u BiH. Kroz sve ove godine nismo prepoznali ozbiljne namjere VW-a da se širi u BiH, a sigurno bi podržali svaku sličnu aktivnost i eventualno pokretanje proizvodnje", priopćeno je iz Preventa.
Ekonomska čuda su rijetkost
Ekonomska čuda su rijetkost, a dolazak VW-a u BiH bi upravo predstavljao jedno takvo čudo, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.
„Teško je nabrojati sve benefite, od drastičnog rasta izvoza, preko zapošljavanja, pa sve do raznih lokalnih i regionalnih kooperacija, ali i unaprjeđenja imidža BiH kao zemlje za investiranje. U tom smislu, riječ je zaista o kolosalnoj investiciji", kaže Čavalić.
On vjeruje i da bi slične investicije ublažile posljedice egzodusa iz BiH. „To bi u određenoj mjeri moglo zaustaviti egzodus, ali ne dugoročno. Ova procjena se temelji na iskustvu Slovačke, čije su tvornice omogućile određeni nivo životnog standarda, iako su uslijed procesa europskih integracija radnici orijentirani prema radu vani", kaže Čavalić, napominjući da bi investicije, poput mogućeg povratka VW-a u BiH, pozitivno utjecale i na sveukupne ekonomsko-političke prilike u ovoj zemlji, piše Deutshe Welle.
