Suprotno populističkim narativima, praksa pokazuje drugačije. Trgovina utječe na ekonomski rast, kako sugeriraju dostupni podaci (Our World in Data, 2018). Postoji jasna korelacija između ekonomskog rasta i rasta vanjske trgovine. Konkretno, istraživanja (Frankel, Romer 1999; Alcalá, Ciccone, 2004) pokazuju da postoji dugoročna kauzalna veza – trgovina vodi ekonomskom rastu.
Vanjska trgovina također unapređuje produktivnost domaćih kompanija, ali također i efikasnost, inovativnost, konkurentnost i ono što je najvažnije omogućava jefitnije (i kvalitetnije) proizvode za potrošače. Jer upravo je to mjerilo prosperiteta – mogućnost da se više konzumira (Boudreaux, Ghei, 2018). U tom smislu treba posmatrati i izvoz, a ne ići u pravcu fetišiziranja izvoza, demoniziranja uvoza. Riječ je o vrijednosno neutralnim kategorijama. Izvozimo da bismo mogli uvoziti. Uvozimo da bismo mogli konzumirati (i izvoziti). Ultimativno, najveći dobitnik od otvaranja granica za trgovinu je domaća ekonomija jer se omogućavaju jeftinije sirovine, transfer znanja, potencijal ekonomije obima (BiH u takvom scenariju može računati na tržište od preko 500 miliona potrošača, koji su u prosjeku svi bogatiji od njenih građana).
Najveći gubitnici otvaranja granica su kroni kapitalisti odnosno domaći monopoli. Pošto monopoli inherentno štete ekonomiji, može se slobodno zaključiti da je vanjska trgovina dobra za domaću ekonomiju.
Piše: Admir Čavalić, Populizam, str. 138-139. (knjigu u pdf izdanju možete skinuti ovdje)
