Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.
Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet odsto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.
Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.
Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dve trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.
I dalje se najviše traže medicinari
Iako broj priznatih zahtijeva raste, njemački statističari takođe primećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri odsto manje nego 2019.
Radna snaga „hitno potrebna”
Njemačka ministarka za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtijeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donijet u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali.
„Od toga obje strane imaju koristi“, kaže ministarka. „Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima.” U isto vrijeme, Njemačka dobija „hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva,” dodaje Karliček.
Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.
„Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima“, rekao je Šele za „Zidojče cajtung“, pozivajući vladu da interveniše.
