Ramazan nas svake godine iznova obraduje, obveseli, donese nam radost, pojačani ibadet, donese nam pojačanu ljubav i potpomaganje jednih drugim, rekao je u ramazanskom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Hasan ef. Makić, muftija bihaćki.
Zato je, naglašava muftija Makić, ovaj, ali i svaki ramazan izuzetno značajan.
-Dočekasmo još jedan blogoslovljeni mjesec, najodabraniji mjesec, mjesec ramazan. U jednom hadisu Muhammed a.s. navodi: kada bi ljudi znali kolika je blagodat ramazana, moj ummet bi poželio da cijela godina bude ramazan. Hoće da kaže da cijela godina bude tako blagoslovljena, tako berićetna, da u cijeloj godini budu odabrana svojstva koja ramazan ima – navodi muftija Makić.
I zato, ističe, ramazan treba iskoristiti na najbolji mogući način, u postu, ibadetu, međusobnom potpomaganju, posjećivanju, organizovanju iftara, druženja, tribina…
Mukabele značajan dio ramazana
To podrazumijeva, kaže muftija Makić, i redovne odlaske na dnevne vaktove, ne samo na teravih-namaz i na džuma-namaz, a posebno mukabele.
-Mukabele se najčešće uče na podne-namazu i na ikindiji-namazu, ali mukabela je isto tako jedno od obilježja ramazana. Zna se da je uz ramazan Muhammed a.s. pred Džibrilom učio Kur’an. A posljednjeg ramazana dva puta je proučio Kur’an pred Džibrilom. Učiti Kur’an pred nekim drugim znači provjeravati svoje učenje, jer, uvijek postoji mogućnost da čovjek nešto pogrešno prouči. Ali, kada uče zajednički, kada jedan uči, a drugi prate onda će se i te neke eventualno manje greške ispraviti. Zato je ta mukabela izuzetno bitna i značajna i ona ima svakako svoju veliku draž – poručio je muftija Makić.
Naglašava kako će u Gradskoj džamiji u Bihaću biti organizovana posebna ženska mukabela, gdje veliki broj žena ne učestvuje samo u slušanju mukabele nego i u učenju.
-Svakako, bit će i hafiska mukabela u Bihaću, ali i u svim džamijama će se učiti mukabele. Teravija će se klanjati po takvimu, po 20 rekata u svim džamijama. Sada je već ramazan počeo polako ići u kraće dane, dakle, završit će se prije 21. juna, prije nego što bude najkraća noć, a najduži dan. Tako sada već ovogodišnji ramazan ide u kraće vrijeme, kraće dane i svakako bit će i lakše postiti. Ali, onaj ko posti srcem on će postiti bez obzira da li je dan dug ili kratak, da li se radi o ljetnom ili zimskom vremenu – ukazuje muftija Makić.
Naglašava da onaj ko ima namjeru posta, ko ima odlučnost, nijet da posti, on će postiti u svim uvjetima, jer mudrost Allaha dž.š. je da je dao da se ramazan kreće tokom cijele godine, pa da nekada bude u najdužim danima, a nekada u najkraćim ili srednjim.
-Tako da ramazan stalno obilazi, odnosno svake godine pomjerajući se za deset dana, da za 33 godine obiđe cijelu godinu i svi ljudi imaju za taj period mogućnosti i priliku da poste u svako doba godine. Prema tome i ovaj ramazan tako dočekujemo, razdragane duše i srca, otvoreni, radosni, kao dragog gosta, gosta kojeg volimo, kojem se radujemo, za kojeg se duhovno pripremamo, ali ne samo duhovno, nego i psihički, materijalno, čistimo svoje kuće, svoje džamije, uređujemo svoje mahale, svoja dvorišta… Svako se za ramazan priprema, na sve moguće načine. I svjestan sam, vidim u svom komšiluku, kako se ljudi pripremaju, kako žene rade. Stalno je svakome na ustima, u mislima da se dobro pripreme za ramazan. Dakle, i materijalno i moralno i duhovno i na svaki drugi način – ističe muftija Makić.
Iftare u ugostiteljskim objektima ne treba osuđivati
Ramazan je, navodi muftija Makić, “kod nas uobičajan, ima svoju tradiciju, svoju praksu, svoju primjenu. U tom pogledu se, kaže, redovno klanja 20 rekata teravije, klanja se po takvimu, onako kako je predviđeno, organizuju se iftari, sehuri, organizuju se razne druge prigode, odnosno manifestacije.
-U tom pogledu ramazan mi svake godine želimo obogatiti. Želimo da naše aktivnosti pojačamo, želimo da ramazan više uđe u naše kuće, mahale, srca… Posebna pojava ramazana su javni iftari, zajednički iftari pred džamijama. To je sada, posebno kod nas postalo već tradicija da veliki broj džemata, skoro svi, po jedan iftar organizuju u svojoj organizaciji. Iftari se u haremu džamije gdje se okupe praktično sve džematlije, od najmlađih do najstarijih. I ne samo da se okupe na iftaru, nego se okupe u njegovoj organizaciji i pripremi, zajednički se klanja akšam-namaz, iftari, zajednički se provede vrijeme do teravih-namaza i zajednički se obavi jacija i teravih-namaz. Ti, takvi džematski iftari imaju višestruku svrhu i višestruku poruku, gdje se zajednički sve i pripremi i organizuje i izvrši. U tom pogledu to je nešto što na neki način svaki džemat smatra svojom obavezom, smatra da makar jednom u toku ramazana organizuje taj iftar – kaže muftija Makić.
Međutim, ističe, ne samo džemati, nego svakako i džematlije organizuju kućne iftare, razne ustanove organizuju iftare, kao što su škole za svoje učenike, fakulteti, javne ustanove, bolnice. Svake godine, navodi muftija Makić, na području Muftijstva bihaćkog posjete zatvorenike u zatvoru gdje se organizuje iftar za njih, kao i kasarna u Bihaću gdje se organizuje veliki iftar za vojnike.
-U raznim ustanovama se organizuju iftari i na takav način se javno manifestuje prisustvo ramazana – ukazuje muftija Makić.
Kaže kako je organizovanje iftara u ugostiteljskim objektima, nažalost, uzelo maha zbog praktičnih okolnosti.
-Iako iftar podrazumijeva porodičnu atmosferu, kućnu atmosferu, podrazumijeva džamijsku atmosferu, ali ima sada sve više slučajeva da se iftari premještaju u ugostiteljske objekte. To pomalo odudara od tradicije iftara, međutim zbog okolnosti u kojim ljudi žive ne treba to ometati. Ako ljudi nemaju mogućnost da u svojim kućama organizuju iftar, ako im je lakše da u ugostiteljskim objektima, u kojima se ne toči alkohol, organizuju iftar ne treba ljude u tome ometati. Ipak, mi moramo biti svjesni da ljudi svakodnevno odu, izvedu svoju porodicu na ručak izvan ramazana. Prema tome to je postao sastavni dio života. I ako oni smatraju da im je daleko lakše organizovati iftar ne treba ljude za to kriviti. To je savremeni dio života gdje jednostavno ne možemo to izbjeći – cijeni muftija Makić.
Cilj ramazanskog posta je, navodi muftija bihaćki Hasan ef. Makić, potvrda “našeg islamijeta”.
-Kur’an koji propisuje post navodi: propisuje vam se post kao što je propisano onim prije vas, da bi ste pokazali svoju bogobojaznost, svoju privrežnost islamu, svoj islamijet, da bi ste potvrdili svoju vjeru. Prema tome, cilj propisivanja posta je da budemo bolji, privrženiji islamu, da budemo više skloni potpomoći jedni druge, priteći u pomoć onima kojima je naša pomoć potrebna. U tom smislu post odgaja našu dušu, odgaja naše srce. Post je zapravo vježbanje čovjeka na pokornost Bogu i činjenje dobrih djela. I upravo kroz ramazan, kroz ramazanski post čovjek trenira sam sebe: kada već mogu postiti cijeli dan, onda mogu i druge dobre stvari činiti, druga dobra djela činiti. Ako sam spreman, ako sam se istrenirao da postim cijeli dan, onda se moram istrenirati i da čuvam svoj jezik, svoje ponašanje, da čuvam svoje ophođenje prema drugima – ističe muftija Makić.
Prikupljanje sredstava kroz Bejtul-mal najbolji način za pružanje pomoći drugim
U tom pogledu, naglašava, post i ramazansko vrijeme je izuzetna prilika da se duhovno osnaži, ojača, da budemo bolji i kroz potpomaganje drugima, potpomaganje onima kojima je naša pomoć potrebna.
-U svakom slučaju post predviđa da se primjeti na nama, da odišemo tim postom, da taj post jednostvano iz nas izvire, da nas on podstiće na dobra djela, pokornost Allahu dž.š. i potpomaganje drugih kroz činjenje dobrih djela – podcrtava muftija Makić.
Sadekatul-fitr je, kaže muftija Makić, dio ramazana. Sadekatul-fitr je, naime, ističe muftija Makić “propisan kao sredstvo za čišćenje posta od eventualnih propusta i kao pomoć onima kojima je potrebno pomoći”.
-Mi već decenijama sadekatul-fitr dajemo u Bejtul-mal. Organizujemo prikupljanje i zekata i sadekatul-fitra u Bejtul-mal, a Islamska zajednica u BiH, odnosno njeni nadležni organi raspoređuju ta sredstva onako kako je potrebno. Islamska zajednica BiH brine za tri fakulteta, osam medresa, veliku biblioteku, ima puno aktivnosti koje čini. Ali, ono što posebno želim naglasiti je da Islamska zajednica u BiH posbno ovih posljednjih godina od tih sredstava jedan veliki dio ulaže u pomoć drugima po terenu, pomoć onima kojima je ta pomoć potrebna. Kao muftija znam, mi smo se često puta obraćali Uredu za društvenu brigu pri Rijasetu islamske zajednice u BiH za pomoć određenim porodicama i osobama. Službenici Islamske zajednice u BiH na terenu dobro znaju svoje džematlije, stanje o njima i njihove potrebe. Onda kada se obrate organima Islamske zajednice u BiH, odnosno Uredu za društvenu brigu onda oni izađu u pomoć i odazovu se. U tom pogledu posebno treba naglasiti da Ured za društvenu brigu, odnosno Islamska zajednica u BiH putem njega ulaže velika sredstva u pružanje pomoći onima kojima je ona potrebna na području cijele države BiH – kaže muftija Makić.
Ljudi često puta, navodi muftija Makić, svoje vitre daju nekome, s naglaskom: pomoći će ovoga ili onoga.
-On time praktično ništa neće učiniti. Ali, ako se zajednički u jednu kasu, u Bejtul-mal saberu sva sredstva i onda se putem odgovornih ljudi rasporede kako je najneophodnije, najsvrsishodnije onda će zaista, daleko drugačije to biti, odnosno daleko veća korist. I u tom pogledu Islamska zajednica u BiH već decenijama vodi ove aktivnosti oko ubiranja zekata i sadekatul-fitra u Bejtul-mal. Ta aktivnost je svake godine sve uspješnija i značajnija i daje sve veće rezultate – naglašava muftija Makić.
Zajedničko dijeljenje čari ramazana s drugim vjerama
Treba, kaže muftija Makić, napomenuti da se zekat može dati i izvan ramazana, jer on nije direktno vezan za ramazan.
-Ali, ga je bolje dati uz ramazan jer se djela uz ramazan daleko više nagrađuju. I farzovi koji se čine uz ramazan imaju daleko veću nagradu, a i druga djela imaju daleko veću nagradu uz ramazan, nego izvan njega. Zato ćemo i za svoj zekat koji damo uz ramazan imati daleko veću nagradu nego ako ga damo izvan ramazana. U tom pogledu praktična je ova akcija oko zekata i sadekatul-fitra – cijeni muftija Makić.
Bošnjaci-muslimani koji žive u BiH su, kaže muftija Makić, po tradiciji muslimani umjerenog tipa, muslimani srednjeg puta.
-Mi smo navikli na suživot, toleranciju. Mi stoljećima živimo pomješani s drugima, u komšiluku s drugima, zajedno na radnom mjestu, u školama, svugdje. Mi smo rođeni kao takvi, živimo kao takvi i za nas to nije ništa novo. Za nas je normalno da živimo s drugima, da sarađujemo s drugima, da jednostavno dijelimo ove prostore gdje živimo s drugima. To je za nas uobičajno, nije ništa novo i na nama je praktično samo da nastavimo ovu tradiciju koju smo imali do sada – navodi muftija Makić.
Često puta, kaže muftija Makić, i pripadnici drugih vjera i nacija budu na iftarima. Ali, ne samo to, ukazuje, nego oni jednostavno osjećaju prisutnost ramazana kroz ponašanje muslimana, kroz posjete, zajedničke susrete, razgovore.
-Tako da se prisustvo ramazana osjeća ne samo kod muslimana nego i kod drugih – ističe muftija Makić.
Kaže kako je posebno područje Krajine, odnosno sadašnji prostor Unsko-sanskog kantona dio Bosne i Hercegovine odakle su ljudi i prije rata, puno išli vani, u inozemstvo. Muftija Makić kaže kako je i njegov rahmetli otac nekada prije 50 godina radio u Austriji.
-Odavde je puno više ljudi išlo na privremeni rad po Austriji i drugim državama. Naime, puno više je to bilo izraženije iz ovog dijela BiH nego iz drugih krajeva. Sada je to uočljivije zato što jednostavno takva je sitaucija: veliki broj mlađeg svijeta nema se gdje zaposliti, industrija i privreda su slabi tako da ima puno ljudi, a posebno omladine koji, da ne kažem, opravdano traži nekakvo ekonomsko rješenje. Nažalost ima i puno onih koji ovdje imaju posao, imaju solidna primanja i napuštaju to i odlaze. Mislim da nam to nije cilj i da to nije ono što Bosni treba. Naša država ne može opstati samo na penzionerima, na starim… Nama treba mlađi svijet, nama trebaju ljudi koji rade, koji su produktivni – kaže muftija Makić.
Zato, navodi, u svojim obraćanjima stalno koristi mogućnost da apeluje na ljude da svi oni koji mogu ovdje da rade, da ostanu da žive, da je to bolje, da je to i u interesu i naroda i države.
-Treba da budu ovdje, da ovdje žive, da ovdje rade, privređuju u uvjetima kakvi jesu. Ova zemlja je stoljećima izdržavala svoj narod. Stoljećima je prehranjivala svoj narod. Ona to može i dalje. Nije ova zemlja takva da ne može prehraniti svoje stanovništvo. Zato apelujem da oni koji imaju mogućnosti, posebno oni koji su već zaposleni da ostanu ovdje i žive, odgajaju svoju djecu, ovdje vide svoju budućnost jer je to u interesu svih nas. Iako oni koji nemaju zaposlenje, posebno mlađi ljudi, koji kada završi škole čekaju i nemaju se gdje zaposliti, pa traži priliku negdje, to razumijem. Jasno mi je da ljudi moraju negdje snalaziti se – navodi muftija Makić.
Migranti i izbjeglice trebaju biti pouka
U cjelini, kaže, smeta mu trend da se forsira to, taj odlazak na Zapad, da se stalno to ljudima na neki način sugeriše, apelira u tom pravcu s naglaskom da ovdje, u BiH, nema života, nema budućnosti, prespektive.
-To je ono što nije dobro. Taj trend ne bi trebalo podržavati, ne bi trebalo ići u tom pravcu. Međutim, nažalost, često puta, posebno u sredstvima informisanja je prisutan trend da jednostavno ovdje nema nikakve perspektive, da se ovdje ne može opstati, da se mora ići nekuda – ističe muftija Makić.
Smatra da slučaj migranata-prognanika, koji su prisutni posebno na prostoru Bihaća, a dolaze iz drugih država diljem svijeta, kaže muftija Makić, treba da bude jedna velika pouka.
-Oni su napustili svoju zemlju, vjerovatno daleko siromašnije nego je BiH. U daleko težim okolnostima žive nego što mi živimo. Oni su krenuli u jednu veliku neizvjesnost. Idu bez perspektive. Imaju cilj, ali nemaju ništa drugo. Njima je cilj samo Zapad, ali vide da su ostali i bez domovine i sredstava, bez porodica, mnogi i bez života, jer koliko se u Sredozemnom moru utopi migranata – ističe muftija Makić.
Stoga naglašava da “ta jedna ogromna pohlepa da se domogne Zapada i samo se mora tamo biti, je loša”.
-To je ono što je jedno stanje koje u svakom slučaju ne treba gajiti, ne treba opravdavati i iako ja kažem, toga će uvijek biti. Bilo je i ranije. Čak šta više iz Njemačke idu u Ameriku mnogi migranti, iz Španije u Njemačku. Ta migracija je prisutna svugdje u svijetu, bila je i bit će. To je stvarnost, ali napuhivanje te atmosfere to je ono što nam nikako ne odgovara – cijeni muftija Makić.
Za Islamsku zajednicu u BiH je veoma bitno postizanje sporazuma s državom BiH.
-Imamo puno stvari koje bi trebalo regulisati s državom. Neke od njih regulisane su Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica BiH koji je usvojen 2004. godine i na snazi je, ali ipak, puno stvari za koje Islamska zajednica u BiH zainteresovana, koje bi trebalo regulisati. To su slobodno vrijeme za klanjanje džuma-namaza. Za klanjanje bajrama je na nekakav način već postoji, ali to je dva puta godišnje. Međutim, džuma-namaz je svakog petka. Tu su još neke druge stvari koje su veoma bitne, a koje bi trebalo regulisati tim sporazumom. Međutim, nažalost nije još došlo do njegovog potpisivanja. Islamska zajednica u BiH ozbiljno radi na tome, ulaže sve napore da dođe do sporazuma i nadati se da će to biti što prije – poručio je u intervjuu za AA Hasan ef. Makić, muftija bihaćki.
