Salem ef. Dedović: Izbor reisa nije politička kampanja

Kandidat za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mostarski muftija Salem ef. Dedović povukao se iz izbornog procesa, a razloge je objasnio u dopisu Safetu Softiću, predsjedniku Komisije za provođenje izbora.

- Sve su očitiji pokušaji uplitanja politike i politizacije čitavog procesa koji prijeti da ugrozi autonomiju i samostalnost Islamske zajednice. Za mene kao muftiju prvenstveni je cilj i interes sačuvati stabilnost i kontinuitet razvoja institucije IZ-a u BiH i njenu autonomiju. Zbog toga sam odlučio da povlačenjem kandidature otvorim prostor izbornom tijelu da, dajući svoj glas za jednog od kandidata, jasno definira budući pravac razvoja IZ-a u BiH, napisao je muftija Dedović. Za Oslobođenje podsjeća na to da su njegovi i motivi onih koji su ga kandidovali (matični izborni okrug mostarski i još tri okruga) vezani prije svega za Hercegovinu, kao vrlo specifični, ranjiv prostor, “koji, objektivno, nosi breme i teret čitavog bh. usuda u postratnom periodu obnove i izgradnje bh. društva”.


Najmlađi muftija

- No, mi osjećamo da nije dovoljno ni sagledano ni analizirano sve ono što je ovdje na sceni, sa onim strašnim politikama koje dezintegriraju državotvorni prostor i koncept države BiH. Također, Islamska zajednica je u ovom periodu i na ovom prostoru bila jedna važna odrednica, koja je nosila krupne stvari na svojim plećima i koja je na prostoru Mostara i Hercegovine uradila zavidne stvari, a kojih nema u drugim sredinama. Mi to moramo istaći, recimo, sve to što se uradilo s vakufima, s različitim oblicima odgojnog, duhovnog, obrazovnog i kreativnog djelovanja. Moja kandidatura, mene kao našeg najmlađeg muftije, na neki je način bila i namjera da se taj glas o nama podigne i da se iskažu ambicije za našu perspektivu i budućnost, govori muftija Dedović, napominjući da izborni proces nikada nije doživljavao kao utakmicu.

- Proces kandidiranja i izbora reisu-l-uleme je častan, podliježe posebnim procedurama i posebnom toku. Prije svega se mora voditi u okvirima etike i morala, a u njemu mora da učestvuju ljudi od izbornog legitimiteta. To su članovi Sabora i predsjednici medžlisa koji su dobili povjerenje, legitimitet na prethodnim izborima u IZ-u da predstavljaju muslimane. Na drugoj strani su nosioci šerijatskog legaliteta, ovlaštenja, glavni imami, muftije, direktori ustanova sa šerijatsko-duhovnim ovlaštenjem poglavara da su oni tumači vjere i nosioci vjerskog autoriteta. Izbor reisu-l-uleme razrješava se u okviru tih ljudi, te kategorije, te skupine, ne šire od toga, kaže muftija, napominjući da sada imamo situaciju da je taj čisti, časni proces izašao iz ovih okvira.

- Pa, imamo situaciju da je kandidat za reisu-l-ulemu u prijepodnevnom terminu sa simpatizerima svoje političke opcije, a u poslijepodnevnom je sa ahmedijom i predstavlja program kandidata za reisu-l-ulemu, primjećuje muftija Dedović te naglašava da je BiH matična država Bošnjaka.

- Odatle je krenuo IZ, tu je Sarajevo, njegovo duhovno sjedište, matica, model. Još je u vremenu Austro-Ugarske tu pronađen najbolji model organiziranja bosanskih muslimana. Od stjecanja nezavisnosti BiH u prilici smo da slobodno, autonomno biramo svoga poglavara. U vremenu prije toga, vremenu socijalističke Jugoslavije, Kraljevine Jugoslavije, pa i u prvom vremenu Austro-Ugarske, ključnu ulogu u izboru poglavara je imala tadašnja vlast. No, bosanskohercegovački muslimani su se kroz pokret za vjersku i prosvjetnu autonomiju, koji je vodio mostarski muftija Ali Fehmi Džabić, izborili za to da su imali u liku i djelu Sulejmana ef. Šarca i poslije toga Mehmeda ef. Džemaludina Čauševića slobodno izabrane reisu-l-uleme. Nakon toga slijedi diskontinuitet i onda dolazi ponovo kontinuitet, od vremena naibu-reisa i reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića, od 1993. Mi smo opredijeljeni da ljubomorno čuvamo časni put izbora reisu-l-uleme, koji je poseban u odnosu na ono što je izvan toga i koji nije politička kampanja, kaže muftija Dedović, uvjeren da sada imamo specifičnu situaciju.

- Imamo čovjeka iz političkog miljea koji je došao sa svojom kandidaturom. No, ovdje je IZ slobodna, autonomna zajednica, moramo očuvati dostignutu slobodu, koja je i u okviru Zakona o slobodi vjerskih zajednica i crkava u BiH garantirana, zaštićena. Dakle, imajući u vidu naš historijski put i koncept, moramo biti obazrivi, moramo biti oslobođeni od politike, od uticaja stranih faktora i bilo kakvog drugog miješanja u ovaj proces izbora najviše duhovne instance, duhovnog autoriteta bosanskih muslimana, ističe ef. Dedović i dodaje da sada u procesu “imamo primjese politike”.

- I regionalne i drugih politika koje su ovdje vidjele svoju priliku, upozorava muftija mostarski, napominjući da su pred izbornim tijelom u IZ-u dva dijametralna koncepta - piše Oslobođenje.


Ispravna odluka

- Jedan je ovaj kojeg sam zagovarao i ja u svome programu rada, dajući mu neke originalne vrijednosti, stavove i iskustva. To je koncept stabilnosti, kontinuiteta, razvoja, sigurnosti, dijaloga, koncept koji je otvoren. To je i koncept Huseina ef. Kavazovića, prepoznat i prihvaćen i na Istoku i na Zapadu, a to nije nevažno. Mi smo zemlja na razmeđu svjetova i bitno je da je koncept takav, umirujući. Na drugoj strani imate koncept koji se potpuno razlikuje od ovog prvog. Jasna je dilema: kojim će putem IZ ići u budućnosti, priča muftija Dedović, uvjeren da se mora biti kadar, mudar, svjestan situacije u vremenu što dolazi.

Muftija ne krije da mu nije bilo nimalo lako povući se iz izbornog procesa.

- Imam odgovornosti prema ljudima iz izbornog tijela iz kojeg dolazim i koje me je kandidiralo. Opet sam morao doći pred te ljude i objasniti im da je ovo ispravna odluka. Podržali su me i to je jako bitno. Ovdje je zajednica važnija od muftije, kaže Dedović.

Nakon svega se doista postavlja pitanje, kako se izbornim dokumentima IZ-a dopušta mogućnost da kandidat bude i neko ko je direktno u politici. Naravno, to nije pitanje za muftiju, nego za predsjednika Sabora i za komisiju koja je odgovorna za cjelokupan izborni proces.