Edhem Mulabdić je bio najvažnije ime bošnjačkog preporoda. Bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo.
Rođen je 1862. godine u Maglaju, a umro je 29. januara 1954. u Sarajevu.
Vrijeme nauke
Roman "Zeleno busenje" slovi kao najznačajnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman.
Prošla su vremena kad smo mi svoj imetak, svoj šuhret, ugled, moć i sve svoje branili mačem, danas je došlo vrijeme da to branimo naukom. Nauka nam to može očuvati, pa ako mi ne budemo valjani te se ne prihvatimo za nju, niko nam neće biti kriv ako sva ta dobra izgubimo i ona pređu u tuđe ruke, u ruke onoga koji je za vremena prihvatio nauku – napisao je Edhem Mulabdić u svom romanu "Zeleno busenje".
"Nova vremena" je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela historije. Mulabdić je i prvi bošnjački novelist, sa zbirkom novela "Na obali Bosne". Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima sarađivao.
Veoma značajan Mulabdićev doprinos bošnjačkoj kulturi bio je rad u časopisima "Gajret" i "Behar", u kojima je, između ostalog, sakupljana i publicirana građa za bošnjačku usmenu književnost.
Kultni časopis
Zajedno s reisul-ulemom Džemaludin-efendijom Čauševićem, Safvet-begom Bašagićem, Huseinom Đogom Dubravićem i drugima Mulabdić je, 1927. godine, pokrenuo kulturni časopis muslimana Bosne i Hercegovine "Novi Behar".
Pod optužbom za verbalni delikt tokom ratnih godina s NDH (Nezavisna Država Hrvatska) Mulabdić je uhapšen i pritvoren, a na slobodu pušten krajem marta 1946. godine.
Ostao bez ičega
Kako je zapisao Alija Nametak, Mulabdić je nakon izlaska iz zatvora ostao bez ičega, bez penzije, službe i bilo kakvih prihoda. Do smrti je živio u siromaštvu, oviseći o milostinji nekolicine prijatelja, koji su mu pomagali koliko su mogli, da ne umre u potpunoj bijedi i gladi, a najviše mu je pomagao naš istaknuti historičar i još jedan velikan Hamdija Kreševljaković.
Ime ovog velikana danas nose četiri osnovne i jedna srednja škola u BiH, te ulice u Tuzli, Bihaću, Sarajevu, Brčkom i Tešnju.
Foto: Sarajevo.ba
