U jeku povećanja cijena električne energije, kao posljedice ruske invazije na Ukrajinu, mnoge evropske zemlje pribjegavaju različitim vidovima uštede. Njemačke vlasti su odlučile skratiti vrijeme tokom kojeg je ulična rasvjeta u tamošnjim gradovima upaljena, a njeno gašenje jedna je u nizu mjera koje gradovi trenutno razmatraju. Od 1. 6. u gradu Weimaru ulična rasvjeta će se paliti pola sata kasnije i gasiti pola sata ranije, čime će se uštedjeti do 100.000 kilovatsati godišnje, odnosno do 40.000 eura po sadašnjoj cijeni. Vlasti u zapadnom Mainzu namjeravaju skratiti i trajanje gradske rasvjete na pješačkim i biciklističkim stazama, a grad planira uvesti i pametna svjetla koja će se paliti samo u trenutku kada javnom površinom prolaze biciklisti ili pješaci.
PRITISAK NA VLADU
Nermin Džidić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, kaže za naš list da FBiH i kompletna BiH imaju dovoljnu količinu električne energije i nema razloga da se uvode dodatne mjere štednje.
- Korištenjem električne energije u suštini pravimo alternativu i za plin, jer ukoliko dođe do bilo kakvog eventualnog prekida snabdijevanja plinom FBiH, Federacija je spremna da u istom trenutku zamijeni tu varijantu opcijom grijanja na struju, navodi Džindić i dodaje da će po pitanju poskupljenja cijena električne energije trenutne cijene ostati do Nove godine “iako je sve veći pritisak na federalnu Vladu o korekciji cijene”.
Obaveza svih nas je da racionalno koristimo svaki energent, pa i električnu energiju, jer to utječe i na naše račune, a i na štednju, kaže ministar Džindić
Prvi čovjek Elektroprivrede BiH Admir Andelija kaže nam da se u BiH “jeftinije grijati na struju, nego na ugalj, od kojeg se proizvodi struja, iako znamo da se od jedne tone uglja za proizvodnju struje iskoristi svega 30 posto energije, a 70 posto su rasipanja”.
- Štedi se kad je nešto skupo, a ne kada je nešto jeftino ili skoro džaba kao što je kod nas slučaj. Kod nas je suprotan trend. Imamo povećanje potrošnje električne energije, pa je tako struja najjeftiniji energent za grijanje, što je potpuni apsurd. Dok električna energija, kao i ostala druga roba u BiH ne bi imala tržišnu cijenu, svi normalni trendovi koji su aktuelni u EU, a koji se odnose na energetsku efikasnost, na izgradnju obnovljivih izvora i uvođenje protumjera, samo su lijepa priča i populizam, smatra Andelija.
Enver Hadžiahmetović, ministar komunalne privrede KS-a, ističe da Vlada Sarajevskog kantona ima gotovu studiju o korištenju zelene energije urađenu sa UNDP-om, a čija se promocija očekuje u petak.
- U ovom trenutku imamo nekoliko projekata, između ostalih, vodni sistem gdje je Sarajevo jako bogato i da s te strane iskoristimo energiju, zatim tu su i geotermalne vode. Postoji i projekat koji nikad nije zaživio, to je toplotna energija iz Ćatića (TE Kakanj), a tu je i sistem toplotnih pumpi, solarnih panela. U dogovoru sa EBRD-om bit će to testna faza i za početak je izdvojeno 20 miliona eura. Bio bih prezadovoljan da deset do 20 posto zelene energije uspijemo ostvariti, da li uštedom ili proizvodnjom nove energije i mislim da bi to bio radikalan zaokret za KS. Imamo i zahtjeve da se ugrade paneli na nekim slobodnim dijelovima kao što su Butile, sistem Bačeva, na kojima se mogu uraditi solari, međutim, to nije izvor električne energije koji bi bio dovoljan, kaže Hadžiahmetović.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, mišljenja je da je jako bitno razlikovati uštedu i štednju električne energije, jer je, kako kaže, štednja odricanje, ne postizanje komfora, manja potrošnja i slično, dok su uštede u električnoj energiji i drugim oblicima energije jako bitan korak svih firmi i vlada.
UŠTEDE ZA FIRME
- Cijene struje u BiH su već dugi niz godina najniže u Evropi, pogotovo u sektoru domaćinstava. One i u razvijenim zemljama rastu, ali se mora brinuti i o troškovima koje moramo smanjiti kroz mjere energetske efikasnosti, instaliranje obnovljivih izvora energije kao što su solarne elektrane na krovovima hala. Uvidjeli su da to može biti jedan od načina kako da budu konkurentni, zadrže nivo proizvodnje, radna mjesta, jer su troškovi struje i drugih oblika energije u ukupnim troškovima firme 30 do 40 posto i u tom segmentu jako je bitno praviti uštede, napominje Harbaš.
Ističe i da je javna rasvjeta jedan od značajnih potrošača u svakoj lokalnoj zajednici.
- One su javnu rasvjetu naslijedile i koriste neefikasne sijalice, tako da sve više opština i gradova prelazi na efikasnu javnu rasvjetu zbog cijena, ali i dužine trajanja jedne sijalice koja je po modernim tehnologijama do deset, 20 i više hiljada radnih sati, što smanjuje troškove samih održavanja, odnosno zamjene. Postoje i tzv. ESCO modeli, privatne ESCO firme koje ulože u javnu rasvjetu, smanjuju troškove i investiciju otplaćuju iz tih ušteda, podsjeća Harbaš.
