Punih 26 godina učenja i druženja sa djecom razlog su zbog kojeg nastavnik geografije, Enes Džemidžić, svaki dan sa osmijehom odlazi na posao. Istina, nije očekivao da će i Svjetski dan učitelja provesti radno, ali je proveo „radni nenastavni dan“, prisustvovao svečanoj sjednici Nastavničkog vijeća pod maskama i sa kolegama razgovarao o problemima koji tište prosvjetne radnike.
- Kada sam početkom osamdesetih upisao Prirodno – matematički fakultet, Odsjek geografija, svi su me pitali zašto, jer se to navodno ne isplati, ali ja sam to želio i volio. Vjerovatno zbog nastavnika geografije koji su meni predavali -
Džemidžić je honorarno posao nastavnika radio i prije rata, ali stalni angažman u Osnovnoj školi „Fahrudin Fahro Baščelija“ u Goraždu dobio je ratne 1994. godine.
- To je najljepše zanimanje. Prvo što ste stalno sa djecom, a djeca su najveće blago ovog svijeta, djeca su neiskvarena, otvorena i ogroman dio njih željan je znanja. Nema veće sreće nego ići s osmijehom na posao, a ja idem s osmijehom na posao – pojašnjava Džemidžić.
Dodaje kako razumije roditelje, koji su u teško vrijeme uglavnom posvećeni osiguranju egzistencije za svoje porodice, pa prosvjetni radnici danas pokušavaju dati maksimum, kako bi učenici stasali u uspješne ljude.
– Svi prosvjetni radnici, pa i ja, očekujemo samo da ono što smo učili ne bude uzalud. Najsretniji smo kad vidimo rezultate. Velika je laž da volimo dati jedinicu, ali nije nam to drago. Nema veće sreće nego dati peticu. Učenici su toga svjesni pa se ogromna većina danas pozdravi na ulici, neki čak žele da čuju kako sam, a i ja želim da znam gdje su oni, čime se bave. To su trenuci kad shvatiš da posao koji radiš nije uzaludan, jer uglavnom su to danas uspješni ljudi. Ja pod uspijehom ne smatram nekog IT naučnika koji je zaradio milione, već čovjeka koji ima porodicu, lijepo živi u skladnom braku, ima sretnu djecu ... to je za mene uspjeh – ističe Džemidžić.
Nije sretan što je smanjen broj nastavnih sati za geografiju BiH u devetom razredu, smatra da je geografija degradirana i u srednjoj školi, da ima i drugih predmeta kojima se ne pridaju značaj kojeg zaslužuju, te očekuje sveobuhvatnu rekonstrukciju procesa obrazovanja u kojoj će učestvovati eksperti iz škole, iz struke.
– Slijedeća reforma školstva mora poći od nas. Mi moramo reći šta je najbolje da proces nastave bude uspješniji. Ne mogu se složiti sa rezultatima PISA testiranja, koja su izazivala reakcije javnosti, jer kad upoređujete rezultate između država onda treba imati u vidu i ekonomsku razvijenost zemlje iz koje kandidat dolazi. Jer rezultati su proporcionalni razvijenosti zemlje, što je zemlja manje razvijena rezultati su slabiji – dodaje Enes Džemidžić.
